Dr.Tatjana Naranda
Večernji list- za Obzor
New York-Jadranka Jureško-Kero,23.12 2004
Eskluzivno za Vecernji list:
Dr.Tatjana Naranda, rođena Zagrepčanka koja živi i radi u San Franciscu dobitnica je prestižne znanstvene
nagrade «Basic Research Award» koju dodjeljuje Danska kraljevska akademija
Hrvatica koja suvereno vlada svjetskim laboratorijima
«Znanstvenik mora slušati svoju intuiciju. Riješenja za sve probleme postoje i treba biti uporan i
radišan i rezultati će sigurno doći. Molekularna biologija jedno je od velikih znanstvenih područja koja
imaju svoju budučnost jer nažalost živimo u svijetu punom raznih bolesti i novi lijekovi su moja vjera i
moj odgovor na te izazove. « To su riječi Zagrepčanke dr. Tatjane Narande koja živi i radi u San
Francisku a dobitnica je prestižne znanstvene nagrade «Basic Research Award» koju dodjeljuje Danska
kraljevska akademija. Doktorica Naranda četrdeset i dvogodišnja je znanstvenica koja zrači optimizmom a
takva je tvrdi bila i kad je 1984 godine diplomirala na zagrebačkom prirodnoslovno matematičkom fakultetu.
«Bila sam željna znanja i znanstvenih izazova pa sam već 1987 godine magistrirala na PMF-u u Zagrebu i
potom se otisnula u svijet gdje sam u Americi na Floridi kao znanstveni istraživač na Tallahassee
sveučilištuotkrila mogučnosti u znanosti.»
Stručnjaci su vrlo brzo zapazili da se mlada hrvatska znanstvenica odlično snalazi u laboratoriju i da
njene ideje imaju uporište pa se već 1988 godine seli u Madrid. Tamo se u Centru za molekularnu
biologiju pridružila istraživačkom timu svjetski priznatog Nobelovca profesora Severo Ochoa koji je
bio ekspert za bazične funkcije genetičkog materijala(DNA). « Profesor Ochoa je bio Španjolac i u Madridu
je samo za njega osnovan posebni istraživački centar i uz tog sam divnog čovjeka puno naučila. U tom
razdoblju objavila sam mnoge istraživačke studije a u znanstvenim sam krugovima zapažena s prvim
rezultatima koja pokazuju da male promjene na fosfatnim molekulama mogu radikalno promijeniti funkcije
velikih proteina. «
Nakon tri godine provedene u Madridu Dr. Naranda znanstvenu karijeru nastavlja kod profesora John
Hersheya u laboratoriju za biokemiju Kalifornijskog sveučilišta u Davisu. .» Dr. Hershey je jedan od
vodećih svjetskih znanstvenika u području «kontrole prenašanja genetskog materijala». Uživala sam od
prvog dana radeći s tim znanstvenikom jer kroz njegov samo laboratorij ušla u svijet bazične biologije
i njene praktične primjene. Željela sam svoje stručno znanje potvrditi kroz osmišljavanje novih
medikamenata pa sam u srcu biotehnološkog svijeta i uz odličnu suradnju s prestižnim Stanford Sveučilištem
1996 godine prihvatila posao znanstvenika u biofarmaceutskoj kompaniji Receptron.»-priča nam dr. Naranda.
Uprava Receptrona nakon samo jedne godine shvatila je da u svom okrilju ima znanstvenicu svjetskog
potencijala i dr. Naranda postaje istraživački direktor te kompanije. Od 2000 godine preuzima i funkciju
izvršnog direktora i tvrdi da je sretna što je opravdala povjerenje koje je dobila jer najnovija nagrada
koja je stigla iz Danske kraljevske akademije veliki je uspjeh i za tvrtku koju predvodi.
« Još uvijek nisam izgubila istraživački interes. Svakog dana sam s istim žarom kao i prije dvadeset
godina u laboratoriju i uvjerena sam da u mojoj znanstvenoj karijeri tek slijede najbolji rezultati. U
svakodnevnom sam kontaktu s vodečim ljudima najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija i razmjenjujemo
ideje kako da sva naša znanstvena dostignuča pretvorimo u ljudima korisne lijekove za brža ozdravljenja»
Dr. Naranda tvrdi da u Hrvatskoj sigurno ima puno mladih stručnjaka kojima treba pružiti šansu za
kvalitetan znastveni rad. Ona ne misli da u našoj zemlji nema dovoljno mogučnosti za napredovanje ali
upozorava da se male sredine koje nemaju i dovoljno sredstava za ulaganje u znanost teže probijaju u
zapadnom bogatom znanstveno-istraživačkom svijetu. «Voljela bih pomoći svojoj zemlji i radovala bi me
svaka suradnja s hrvatskim znanstvenicima. Ja nisam dobro upoznata samo s biznismenima iz farmacijskog
svijeta nego i s ljudima iz bankarskog, menađerskog svijeta koji su neophodni da bi se razvijali novi i
održali stari poslovi»-poručuje dr. Tatjana. Na naš prijedlog da se javi premijeru Sanaderu koji je za
savjetnika izabrao svjetski priznatog znanstvenika dr. Radmana , naša je sugovornica oduševljeno
pristala podsjetivši se da je dr. Radman bio njen profesor na PMF-u u Zagrebu. «Evo, upravo je Večernji
list napravio moj prvi most prema znanstvenim krugovima u Hrvatskoj i zbog toga sam Vam zahvalna. Svu ću
svoju energiju,obečajem, upotrijebiti da napravim i dobro djelo za svoju Domovinu»
Na pitanje da li je njen cilj Nobelova nagrada, dr. Tatjana Naranda odgovara da je to san svakog
znanstvenika ali skromno potvrđuje da za takve zasluge treba još dosta vremena raditi u svom
laboratoriju.
Jadranka Jureško-Kero
Dr, Tatjana Naranda pronašla je način kako stanični odgovor za hormone, na primjer insulin,kroz proteine
na stanici, poznate kao receptore, može se postići na drugačije načine nego što je prije bilo mišljeno. To
ima implikaciju za mnoge hormone i bolesti, kao na primjer diabetis, anemija uzrokovana kemoterapijom zbog
karcinoma, defekti rasta i niz drugog.
J.J.K.
Dr.Tatjana Naranda
Večernji list- za Obzor
New York-Jadranka Jureško-Kero,23.12 2004
Eskluzivno za Vecernji list:
Dr.Tatjana Naranda, rođena Zagrepčanka koja živi i radi u San Franciscu dobitnica je prestižne znanstvene
nagrade «Basic Research Award» koju dodjeljuje Danska kraljevska akademija
Hrvatica koja suvereno vlada svjetskim laboratorijima
«Znanstvenik mora slušati svoju intuiciju. Riješenja za sve probleme postoje i treba biti uporan i
radišan i rezultati će sigurno doći. Molekularna biologija jedno je od velikih znanstvenih područja koja
imaju svoju budučnost jer nažalost živimo u svijetu punom raznih bolesti i novi lijekovi su moja vjera i
moj odgovor na te izazove. « To su riječi Zagrepčanke dr. Tatjane Narande koja živi i radi u San
Francisku a dobitnica je prestižne znanstvene nagrade «Basic Research Award» koju dodjeljuje Danska
kraljevska akademija. Doktorica Naranda četrdeset i dvogodišnja je znanstvenica koja zrači optimizmom a
takva je tvrdi bila i kad je 1984 godine diplomirala na zagrebačkom prirodnoslovno matematičkom fakultetu.
«Bila sam željna znanja i znanstvenih izazova pa sam već 1987 godine magistrirala na PMF-u u Zagrebu i
potom se otisnula u svijet gdje sam u Americi na Floridi kao znanstveni istraživač na Tallahassee
sveučilištuotkrila mogučnosti u znanosti.»
Stručnjaci su vrlo brzo zapazili da se mlada hrvatska znanstvenica odlično snalazi u laboratoriju i da
njene ideje imaju uporište pa se već 1988 godine seli u Madrid. Tamo se u Centru za molekularnu
biologiju pridružila istraživačkom timu svjetski priznatog Nobelovca profesora Severo Ochoa koji je
bio ekspert za bazične funkcije genetičkog materijala(DNA). « Profesor Ochoa je bio Španjolac i u Madridu
je samo za njega osnovan posebni istraživački centar i uz tog sam divnog čovjeka puno naučila. U tom
razdoblju objavila sam mnoge istraživačke studije a u znanstvenim sam krugovima zapažena s prvim
rezultatima koja pokazuju da male promjene na fosfatnim molekulama mogu radikalno promijeniti funkcije
velikih proteina. «
Nakon tri godine provedene u Madridu Dr. Naranda znanstvenu karijeru nastavlja kod profesora John
Hersheya u laboratoriju za biokemiju Kalifornijskog sveučilišta u Davisu. .» Dr. Hershey je jedan od
vodećih svjetskih znanstvenika u području «kontrole prenašanja genetskog materijala». Uživala sam od
prvog dana radeći s tim znanstvenikom jer kroz njegov samo laboratorij ušla u svijet bazične biologije
i njene praktične primjene. Željela sam svoje stručno znanje potvrditi kroz osmišljavanje novih
medikamenata pa sam u srcu biotehnološkog svijeta i uz odličnu suradnju s prestižnim Stanford Sveučilištem
1996 godine prihvatila posao znanstvenika u biofarmaceutskoj kompaniji Receptron.»-priča nam dr. Naranda.
Uprava Receptrona nakon samo jedne godine shvatila je da u svom okrilju ima znanstvenicu svjetskog
potencijala i dr. Naranda postaje istraživački direktor te kompanije. Od 2000 godine preuzima i funkciju
izvršnog direktora i tvrdi da je sretna što je opravdala povjerenje koje je dobila jer najnovija nagrada
koja je stigla iz Danske kraljevske akademije veliki je uspjeh i za tvrtku koju predvodi.
« Još uvijek nisam izgubila istraživački interes. Svakog dana sam s istim žarom kao i prije dvadeset
godina u laboratoriju i uvjerena sam da u mojoj znanstvenoj karijeri tek slijede najbolji rezultati. U
svakodnevnom sam kontaktu s vodečim ljudima najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija i razmjenjujemo
ideje kako da sva naša znanstvena dostignuča pretvorimo u ljudima korisne lijekove za brža ozdravljenja»
Dr. Naranda tvrdi da u Hrvatskoj sigurno ima puno mladih stručnjaka kojima treba pružiti šansu za
kvalitetan znastveni rad. Ona ne misli da u našoj zemlji nema dovoljno mogučnosti za napredovanje ali
upozorava da se male sredine koje nemaju i dovoljno sredstava za ulaganje u znanost teže probijaju u
zapadnom bogatom znanstveno-istraživačkom svijetu. «Voljela bih pomoći svojoj zemlji i radovala bi me
svaka suradnja s hrvatskim znanstvenicima. Ja nisam dobro upoznata samo s biznismenima iz farmacijskog
svijeta nego i s ljudima iz bankarskog, menađerskog svijeta koji su neophodni da bi se razvijali novi i
održali stari poslovi»-poručuje dr. Tatjana. Na naš prijedlog da se javi premijeru Sanaderu koji je za
savjetnika izabrao svjetski priznatog znanstvenika dr. Radmana , naša je sugovornica oduševljeno
pristala podsjetivši se da je dr. Radman bio njen profesor na PMF-u u Zagrebu. «Evo, upravo je Večernji
list napravio moj prvi most prema znanstvenim krugovima u Hrvatskoj i zbog toga sam Vam zahvalna. Svu ću
svoju energiju,obečajem, upotrijebiti da napravim i dobro djelo za svoju Domovinu»
Na pitanje da li je njen cilj Nobelova nagrada, dr. Tatjana Naranda odgovara da je to san svakog
znanstvenika ali skromno potvrđuje da za takve zasluge treba još dosta vremena raditi u svom
laboratoriju.
Jadranka Jureško-Kero
Dr, Tatjana Naranda pronašla je način kako stanični odgovor za hormone, na primjer insulin,kroz proteine
na stanici, poznate kao receptore, može se postići na drugačije načine nego što je prije bilo mišljeno. To
ima implikaciju za mnoge hormone i bolesti, kao na primjer diabetis, anemija uzrokovana kemoterapijom zbog
karcinoma, defekti rasta i niz drugog.
J.J.K.