Znanjem i stvaralastvom iz kolonijalnog stanja nacije
Hrvatska je cista zemlja i, ako takva ostane, s vremenom cemo postaviti nasu mrezu instituta i
dobrih sveucilista te povezati i nasu strucnost po svijetu i ambiciozna fi nanciranja po pozitivnim
kriterijima medjunarodne zajednice. Ali, najprije moramo promijeniti mentalitet i stav barem nasih
akademskih gradjana, tzv. inteligencije koja je potpuno izgubila i nadu i viziju cak i vjeru da je
sve to ovdje jos ipak moguce! A moguce jest, no moramo svi zasukati rukave
Reforma obrazovanja
Osobnost i karakter, a ne staticno “tobozeznanje”
Jedna od pretpostavki da bi hrvatska znanost i znanje bili konkurentni u svijetu jest i odgovarajuci
obrazovni sustav. Je li postojeci hrvatski obrazovni sustav, od osnovne skole do sveucilista, dorastao tomu i sto u njemu treba mijenjati?
- Treba jos malo poboljsati skolovanje do studija: posebno vise paznje treba posvetiti razvoju osobnosti i karaktera, a manje punjenju glava staticnim “tobozznanjem”. Sveucilista nam nisu dovoljno dobra na svjetskoj ljestvici i Zagreb nije ni medju prvih 500 sto znaci da su tu velika poboljsanja nuzna, ali i moguca, no znamo kako se to radi, pa, ako krenemo u ovu gornju pozitivnu viziju i strategiju, moci cemo i to postupno poboljsati do, recimo, godine 2020.
Citav clanak procitati s Adobe Reader: Znanjem i stvaralastvom iz kolonijalnog stanja nacije
Znanjem i stvaralastvom iz kolonijalnog stanja nacije
Hrvatska je cista zemlja i, ako takva ostane, s vremenom cemo postaviti nasu mrezu instituta i
dobrih sveucilista te povezati i nasu strucnost po svijetu i ambiciozna fi nanciranja po pozitivnim
kriterijima medjunarodne zajednice. Ali, najprije moramo promijeniti mentalitet i stav barem nasih
akademskih gradjana, tzv. inteligencije koja je potpuno izgubila i nadu i viziju cak i vjeru da je
sve to ovdje jos ipak moguce! A moguce jest, no moramo svi zasukati rukave
Reforma obrazovanja
Osobnost i karakter, a ne staticno “tobozeznanje”
Jedna od pretpostavki da bi hrvatska znanost i znanje bili konkurentni u svijetu jest i odgovarajuci
obrazovni sustav. Je li postojeci hrvatski obrazovni sustav, od osnovne skole do sveucilista, dorastao tomu i sto u njemu treba mijenjati?
- Treba jos malo poboljsati skolovanje do studija: posebno vise paznje treba posvetiti razvoju osobnosti i karaktera, a manje punjenju glava staticnim “tobozznanjem”. Sveucilista nam nisu dovoljno dobra na svjetskoj ljestvici i Zagreb nije ni medju prvih 500 sto znaci da su tu velika poboljsanja nuzna, ali i moguca, no znamo kako se to radi, pa, ako krenemo u ovu gornju pozitivnu viziju i strategiju, moci cemo i to postupno poboljsati do, recimo, godine 2020.
Citav clanak procitati s Adobe Reader: Znanjem i stvaralastvom iz kolonijalnog stanja nacije