Nova izvršna vlast ima buducnost
Razvoj dogadanja na hrvatskoj politickoj sceni pokazuje kako bi se na celu Hrvatske, prvi put od proglašenja neovisnosti, mogla naci manjinska vlada. Zbog toga se putem raznih domacih i inozemnih medija pokušava stvoriti ozracje kako ce buduci hrvatski premijer Ivo Sanader od prvoga saziva novoga Hrvatskoga sabora do sljedecih parlamentarnih izbora voditi hrvatsku vladu u napetoj situaciji održavanja parlamentarne podrške.
Doista, celnika HDZ-a sljedecih cetiri godine ceka težak posao: vodit ce zemlju i predlagati Vladine zakone u Saboru u kojemu nema apsolutnu podršku pa ce zbog toga glasove podrške možda morati kupovati raznim ustupcima. Medutim, vecina strucnjaka smatra kako bi se ovaj, do sada u hrvatskoj praksi nepoznat oblik izvršne vlasti, vrlo brzo mogao pokazati kao dobra opcija.
"Manjinska vlada je zapravo izraz za stranku koja ima relativnu, a ne apsolutnu vecinu u Hrvatskome saboru. HDZ je prije tri godine, dakle nakon prošlih parlamentarnih izbora, u Saboru imao relativnu vecinu, ali je zbog toga što nije išao u predizborna koaliranja izgubio zgoditak - vlast", objasnio je prof. dr. Tomislav Sunic, politolog i sveucilišni profesor.
"Manjinska vlada je ona u kojoj stranke koje sastavljaju Vladu nemaju vecinu u parlamentu. Medutim, to ne mora biti pravilo jer se vrlo cesto dogadaju izuzetci, kao što je bilo nakon prošlih izbora kada je PGS bio clan vladajuce koalicije, ali nije imao nijednoga predstavnika u izvršnoj vlasti. Može se reci da je manjinska vlada ona koja na temelju koalicijskoga ugovora nema vecinu zastupnika u Saboru nego vecinu osigurava nekim drugim metodama", smatra dr. Nenad Zakošek, profesor na zagrebackome Fakultetu politickih znanosti.
Prof. Zakošek tvrdi kako je iznimno bitno da se nakon izbora za zastupnike u Saboru potpišu tzv. koalicijski ugovori kojima se definiraju odnosi izmedu stranaka i nacin sastavljanja Vlade. "U zemljama zapadne demokracije taj posao je nezamisliv bez tih koalicijskih ugovora, koji su uvijek vrlo konkretni te sastavljeni na stotinu do dvije stotine stranica. Na žalost, takav koalicijski ugovor izmedu dvije vodece stranke u pobjednickoj koaliciji, SDP-a i HSLS-a, prije tri godine imao je sadržaj od samo tri stranice, u kojemu su celnici tih dviju stranaka definirali raspored mjesta u Vladi i Saboru. "Istina, taj je ugovor sadržavao kratak dodatak u kojemu je bilo objašnjeno kako ce program buduce vlade biti dio ovoga koalicijskoga ugovora", mišljenja je Zakošek.
Zastupnik talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, gospodin Furio Radin, u prošlome je broju Fokusa izjavio kako ga "raduje" buduca manjinska vlada u Hrvatskoj, koja se vec nekoliko godina u "zemlji njegova kulturnoga podrijekla", Italiji, pokazala vrlo efikasnom. Strucnjaci se takoder slažu kako su manjinske vlade postale raširena praksa u velikome broju država s parlamentarnom demokracijom.
"Nakon što se tijekom proljeca ove godine u Poljskoj dogodio raspad velike koalicije, poljski premijer Leszek Miller je od socijalista i socijaldemokrata osnovao manjinsku vladu koja je nastavila dobro funkcionirati i Poljsku uspješno voditi u Europsku uniju", kazao je prof. Tomislav Sunic te objasnio kako su i daleki Novi Zeland i obližnju Austriju vodile manjinske vlade.
Konzervativni njemacki kancelar Wolfgang Schüssel 2000. godine osnovao je koalicijsku manjinsku vladu s "desnicarem" Haiderom. Austrijska se vlada nakon toga našla pod teškim sankcijama Europske unije i medunarodne zajednice. Raskoli i odredeni problemi s Jörgom Haiderom rezultirali su ove godine izborima na kojima je Schüssel dobio dovoljno mandata za tzv. vecinsku vladu...
Pretplatite se na Fokus
Rašeljka Kekez
http://www.fokus-tjednik.hr/vijest.asp?vijest=1561
Nova izvršna vlast ima buducnost
Razvoj dogadanja na hrvatskoj politickoj sceni pokazuje kako bi se na celu Hrvatske, prvi put od proglašenja neovisnosti, mogla naci manjinska vlada. Zbog toga se putem raznih domacih i inozemnih medija pokušava stvoriti ozracje kako ce buduci hrvatski premijer Ivo Sanader od prvoga saziva novoga Hrvatskoga sabora do sljedecih parlamentarnih izbora voditi hrvatsku vladu u napetoj situaciji održavanja parlamentarne podrške.
Doista, celnika HDZ-a sljedecih cetiri godine ceka težak posao: vodit ce zemlju i predlagati Vladine zakone u Saboru u kojemu nema apsolutnu podršku pa ce zbog toga glasove podrške možda morati kupovati raznim ustupcima. Medutim, vecina strucnjaka smatra kako bi se ovaj, do sada u hrvatskoj praksi nepoznat oblik izvršne vlasti, vrlo brzo mogao pokazati kao dobra opcija.
"Manjinska vlada je zapravo izraz za stranku koja ima relativnu, a ne apsolutnu vecinu u Hrvatskome saboru. HDZ je prije tri godine, dakle nakon prošlih parlamentarnih izbora, u Saboru imao relativnu vecinu, ali je zbog toga što nije išao u predizborna koaliranja izgubio zgoditak - vlast", objasnio je prof. dr. Tomislav Sunic, politolog i sveucilišni profesor.
"Manjinska vlada je ona u kojoj stranke koje sastavljaju Vladu nemaju vecinu u parlamentu. Medutim, to ne mora biti pravilo jer se vrlo cesto dogadaju izuzetci, kao što je bilo nakon prošlih izbora kada je PGS bio clan vladajuce koalicije, ali nije imao nijednoga predstavnika u izvršnoj vlasti. Može se reci da je manjinska vlada ona koja na temelju koalicijskoga ugovora nema vecinu zastupnika u Saboru nego vecinu osigurava nekim drugim metodama", smatra dr. Nenad Zakošek, profesor na zagrebackome Fakultetu politickih znanosti.
Prof. Zakošek tvrdi kako je iznimno bitno da se nakon izbora za zastupnike u Saboru potpišu tzv. koalicijski ugovori kojima se definiraju odnosi izmedu stranaka i nacin sastavljanja Vlade. "U zemljama zapadne demokracije taj posao je nezamisliv bez tih koalicijskih ugovora, koji su uvijek vrlo konkretni te sastavljeni na stotinu do dvije stotine stranica. Na žalost, takav koalicijski ugovor izmedu dvije vodece stranke u pobjednickoj koaliciji, SDP-a i HSLS-a, prije tri godine imao je sadržaj od samo tri stranice, u kojemu su celnici tih dviju stranaka definirali raspored mjesta u Vladi i Saboru. "Istina, taj je ugovor sadržavao kratak dodatak u kojemu je bilo objašnjeno kako ce program buduce vlade biti dio ovoga koalicijskoga ugovora", mišljenja je Zakošek.
Zastupnik talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, gospodin Furio Radin, u prošlome je broju Fokusa izjavio kako ga "raduje" buduca manjinska vlada u Hrvatskoj, koja se vec nekoliko godina u "zemlji njegova kulturnoga podrijekla", Italiji, pokazala vrlo efikasnom. Strucnjaci se takoder slažu kako su manjinske vlade postale raširena praksa u velikome broju država s parlamentarnom demokracijom.
"Nakon što se tijekom proljeca ove godine u Poljskoj dogodio raspad velike koalicije, poljski premijer Leszek Miller je od socijalista i socijaldemokrata osnovao manjinsku vladu koja je nastavila dobro funkcionirati i Poljsku uspješno voditi u Europsku uniju", kazao je prof. Tomislav Sunic te objasnio kako su i daleki Novi Zeland i obližnju Austriju vodile manjinske vlade.
Konzervativni njemacki kancelar Wolfgang Schüssel 2000. godine osnovao je koalicijsku manjinsku vladu s "desnicarem" Haiderom. Austrijska se vlada nakon toga našla pod teškim sankcijama Europske unije i medunarodne zajednice. Raskoli i odredeni problemi s Jörgom Haiderom rezultirali su ove godine izborima na kojima je Schüssel dobio dovoljno mandata za tzv. vecinsku vladu...
Pretplatite se na Fokus
Rašeljka Kekez
http://www.fokus-tjednik.hr/vijest.asp?vijest=1561