Pobjeda znanja nad bogatstvom
Uspjeh mladih informatičara iz XV. gimnazije najveći je inozemni uspjeh neke hrvatske skole dosad, a jos ga većim čini to da su hrvatski učenici na tom ACSL-ovu natjecanju pobijedili američke ekipe s neusporedivo boljim uvjetima skolovanja i pripremanja
Sudeći prema uspjesima mladih informatičara iz zagrebačke XV. gimnazije, popularnog MIOC-a, koji su se s ACSL natjecanja u Americi vratili okićeni jednim zlatnim i dvama srebrnim odličjima, Hrvatska ne treba strahovati od manjka potencijala u razvoju suvremenih tehnologija. Na ACSL natjecanju (American Computer Science League), odrzanom od 25. do 28. svibnja u gradiću Emmausu (Pennsylvania, SAD), ekipa Senior osvojila je prvo mjesto, dok su ekipe Intermediate i Junior zasluzile srebrna odličja. Iako je Hrvatska, sa svoja tri tima od po pet učenika, uz Rumunjsku bila jedina europska drzava koja je sudjelovala na natjecanju, mladi informatičari nisu bili zastraseni konkurencijom s američkog kontinenta, sto je pridonijelo tom najvećem inozemnom uspjehu bilo koje hrvatske skole.
»Kad smo dosli, prije samog natjecanja, rekli smo da ćemo biti prvi, sto se i ostvarilo, iako smo se samo salili«, prepričava Hrvoje Samija, vođa seniora. Da je konkurencija bila zaista jaka, svjedoči podatak da je svoje znanje u rjesavanju informatičkih zadataka na natjecanju odmjeravalo dvjestotinjak učenika iz 63 skole.
»ACSL je zapravo američko natjecanje, koje oni pokusavaju učiniti međunarodnim. Tako osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Drzava, zasad sudjeluju jos Rumunjska i Hrvatska. MIOC već devet godina sudjeluje na natjecanju, a ove smo godine uspjeli nadmasiti čak i lanjski rezultat koji je također bio sjajan«, kaze profesor informatike Mladen Pregrad, koji je zajedno s profesoricom Gordanom Batchom, mentorski predvodio mlade informatičare.
Sustav ACSL-a je takav da prije samog finala učenici u skolama koje se prijave na natjecanje individualno rjesavaju trosatne testove i skupljaju bodove, koje potom njihovi profesori salju u Ameriku. Nakon četiri kruga prednatjecanja, formiraju se ekipe sastavljene od učenika koji su ostvarili najvise bodova. Sredisnje natjecanje sastoji se od dvaju dijelova – od trosatnog programiranja koje se radi grupno i od jednosatnog rjesavanja teorijskih zadataka iz 16 područja informatike, koji se rjesavaju individualno. Svaka grupa radi samostalno u zasebnoj učionici, u kojoj su sva potrebna pomagala. Iako vrlo zadovoljni organizacijom i tretmanom, posebno ističući fair play, nasi mladi informatičari ipak su imali zamjerku. Naime, kada su zatrazili da dobiju običnu kompjutorsku tipkovnicu, rečeno im je da je to nemoguće, jer bi tako bili u prednosti pred ostalima. »Tipke na laptopu su spojene, pa se znalo dogoditi da nam se cijeli kod izbrise kad bismo slučajno pritisnuli tipku«, objasnjava Hrvoje Samija.
Američki učenici s tim nemaju problema, jer u njihovoj skoli u Emmausu svaki učenik na satu informatike dobiva laptop na kojem samostalno radi.
Iako je MIOC tehnoloski najopremljenija skola u Hrvatskoj, koja svakih pet godina dobiva nove kompjutore u svoje tri informatičke učionice, vidljiva je razlika u odnosu prema skoli u Emmausu, u veličini i u opremljenosti.
Prema riječima učenika iz XV. gimnazije, skola u Emmausu pet je puta veća od MIOC-a, a svih 2500 učenika ide u jednu smjenu. Kada se uzme u obzir da razredi nemaju vise od dvadesetak učenika, mozete si predočiti koliko je učionica u zgradi. Skola ima tri sportske dvorane, nekoliko bazena, multimedijalne učionice s plazmama i banku u kojoj učenici imaju prigodu steći praktična znanja. U sve te blagodati ubraja se i petnaestak učionica s interaktivnim pločama, dok je MIOC prije dva mjeseca dobio prvu takvu ploču u Hrvatskoj!
»Interaktivna ploča "pamti" sto se na njoj pise i salje sadrzaj kompjutoru. Tako profesor poslije cijelo predavanje moze spremiti i koristiti u daljnjem radu«, objasnio je načelo rada Melkior Ornik, vođa juniora.
Srednja skola u Emmausu nije specijalizirana, nego je opće namjene, pa se u njoj pored informatičara, skoluju i kuhari, odgajatelji i sl. U nastavnom je programu i mnostvo izbornih praktičnih predmeta.
Kao ključ svoga uspjeha, zagrebački gimnazijalci navode visoku motiviranost za pobjedu, kao i sloznost ekipe. »Amerikanci su isto pametni, ali mi se vise trudimo i radimo. U nasoj ekipi bila je superatmosfera. Nije bilo vazno tko je koji zadatak rijesio, jer se na kraju ipak vrednujemo kao tim«, objasnio je Bruno Kovačić. Svi su se slozili, da unatoč tome sto mozda nekim američkim timovima nije bilo drago sto su ekipe iz Europe bolje, podmetanja nije bilo.
Većinu troskova putovanja, koji su iznosili 20 tisuća dolara, podmirili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Gradski ured za obrazovanje i sport. Ostatak je pokrilo pet hrvatskih poduzeća, novčano ili doniranjem slatkisa i majica.
»Imamo veliku pomoć Ministarstva, Grada Zagreba i drzave. Nista od svega toga ne bi bilo niti bez silnog zauzimanja nase ravnateljice Veronike Javor i, dakako, rada i upornosti cijelog tima - učenika i nastavnika informatike«, rekao je profesor Pregrad.
Za uspjeh je, čini se, ipak presudan uporan rad i talent. Mladi informatičari svake subote rade s nastavnicima pet do sest skolskih sati. U vrijeme »Vjesnikova« posjeta XV. gimnaziji, petorice od petnaest učenika s natjecanja, nije bilo. Oni su, naime, odmah po povratku u Zagreb započeli s pripremama za informatičarske olimpijske igre, koje će se potkraj kolovoza odrzati u Poljskoj. Natjecatelji s prijasnjih igara i međunarodnih natjecanja, kako kaze profesor Pregrad, danas su uspjesni studenti i poslovni ljudi, a dvoje zive u Americi i rade u Microsoftu, odnosno Googleu. Ipak, svi članovi ovogodisnjih timova, zeljeli bi nakon fakulteta ostati zivjeti i raditi u Hrvatskoj.
Ruzica Jakesević
http://www.vjesnik.hr/html/2005/06/06/Clanak.asp?r=pis&c=1
Pobjeda znanja nad bogatstvom
Uspjeh mladih informatičara iz XV. gimnazije najveći je inozemni uspjeh neke hrvatske skole dosad, a jos ga većim čini to da su hrvatski učenici na tom ACSL-ovu natjecanju pobijedili američke ekipe s neusporedivo boljim uvjetima skolovanja i pripremanja
Sudeći prema uspjesima mladih informatičara iz zagrebačke XV. gimnazije, popularnog MIOC-a, koji su se s ACSL natjecanja u Americi vratili okićeni jednim zlatnim i dvama srebrnim odličjima, Hrvatska ne treba strahovati od manjka potencijala u razvoju suvremenih tehnologija. Na ACSL natjecanju (American Computer Science League), odrzanom od 25. do 28. svibnja u gradiću Emmausu (Pennsylvania, SAD), ekipa Senior osvojila je prvo mjesto, dok su ekipe Intermediate i Junior zasluzile srebrna odličja. Iako je Hrvatska, sa svoja tri tima od po pet učenika, uz Rumunjsku bila jedina europska drzava koja je sudjelovala na natjecanju, mladi informatičari nisu bili zastraseni konkurencijom s američkog kontinenta, sto je pridonijelo tom najvećem inozemnom uspjehu bilo koje hrvatske skole.
»Kad smo dosli, prije samog natjecanja, rekli smo da ćemo biti prvi, sto se i ostvarilo, iako smo se samo salili«, prepričava Hrvoje Samija, vođa seniora. Da je konkurencija bila zaista jaka, svjedoči podatak da je svoje znanje u rjesavanju informatičkih zadataka na natjecanju odmjeravalo dvjestotinjak učenika iz 63 skole.
»ACSL je zapravo američko natjecanje, koje oni pokusavaju učiniti međunarodnim. Tako osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Drzava, zasad sudjeluju jos Rumunjska i Hrvatska. MIOC već devet godina sudjeluje na natjecanju, a ove smo godine uspjeli nadmasiti čak i lanjski rezultat koji je također bio sjajan«, kaze profesor informatike Mladen Pregrad, koji je zajedno s profesoricom Gordanom Batchom, mentorski predvodio mlade informatičare.
Sustav ACSL-a je takav da prije samog finala učenici u skolama koje se prijave na natjecanje individualno rjesavaju trosatne testove i skupljaju bodove, koje potom njihovi profesori salju u Ameriku. Nakon četiri kruga prednatjecanja, formiraju se ekipe sastavljene od učenika koji su ostvarili najvise bodova. Sredisnje natjecanje sastoji se od dvaju dijelova – od trosatnog programiranja koje se radi grupno i od jednosatnog rjesavanja teorijskih zadataka iz 16 područja informatike, koji se rjesavaju individualno. Svaka grupa radi samostalno u zasebnoj učionici, u kojoj su sva potrebna pomagala. Iako vrlo zadovoljni organizacijom i tretmanom, posebno ističući fair play, nasi mladi informatičari ipak su imali zamjerku. Naime, kada su zatrazili da dobiju običnu kompjutorsku tipkovnicu, rečeno im je da je to nemoguće, jer bi tako bili u prednosti pred ostalima. »Tipke na laptopu su spojene, pa se znalo dogoditi da nam se cijeli kod izbrise kad bismo slučajno pritisnuli tipku«, objasnjava Hrvoje Samija.
Američki učenici s tim nemaju problema, jer u njihovoj skoli u Emmausu svaki učenik na satu informatike dobiva laptop na kojem samostalno radi.
Iako je MIOC tehnoloski najopremljenija skola u Hrvatskoj, koja svakih pet godina dobiva nove kompjutore u svoje tri informatičke učionice, vidljiva je razlika u odnosu prema skoli u Emmausu, u veličini i u opremljenosti.
Prema riječima učenika iz XV. gimnazije, skola u Emmausu pet je puta veća od MIOC-a, a svih 2500 učenika ide u jednu smjenu. Kada se uzme u obzir da razredi nemaju vise od dvadesetak učenika, mozete si predočiti koliko je učionica u zgradi. Skola ima tri sportske dvorane, nekoliko bazena, multimedijalne učionice s plazmama i banku u kojoj učenici imaju prigodu steći praktična znanja. U sve te blagodati ubraja se i petnaestak učionica s interaktivnim pločama, dok je MIOC prije dva mjeseca dobio prvu takvu ploču u Hrvatskoj!
»Interaktivna ploča "pamti" sto se na njoj pise i salje sadrzaj kompjutoru. Tako profesor poslije cijelo predavanje moze spremiti i koristiti u daljnjem radu«, objasnio je načelo rada Melkior Ornik, vođa juniora.
Srednja skola u Emmausu nije specijalizirana, nego je opće namjene, pa se u njoj pored informatičara, skoluju i kuhari, odgajatelji i sl. U nastavnom je programu i mnostvo izbornih praktičnih predmeta.
Kao ključ svoga uspjeha, zagrebački gimnazijalci navode visoku motiviranost za pobjedu, kao i sloznost ekipe. »Amerikanci su isto pametni, ali mi se vise trudimo i radimo. U nasoj ekipi bila je superatmosfera. Nije bilo vazno tko je koji zadatak rijesio, jer se na kraju ipak vrednujemo kao tim«, objasnio je Bruno Kovačić. Svi su se slozili, da unatoč tome sto mozda nekim američkim timovima nije bilo drago sto su ekipe iz Europe bolje, podmetanja nije bilo.
Većinu troskova putovanja, koji su iznosili 20 tisuća dolara, podmirili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Gradski ured za obrazovanje i sport. Ostatak je pokrilo pet hrvatskih poduzeća, novčano ili doniranjem slatkisa i majica.
»Imamo veliku pomoć Ministarstva, Grada Zagreba i drzave. Nista od svega toga ne bi bilo niti bez silnog zauzimanja nase ravnateljice Veronike Javor i, dakako, rada i upornosti cijelog tima - učenika i nastavnika informatike«, rekao je profesor Pregrad.
Za uspjeh je, čini se, ipak presudan uporan rad i talent. Mladi informatičari svake subote rade s nastavnicima pet do sest skolskih sati. U vrijeme »Vjesnikova« posjeta XV. gimnaziji, petorice od petnaest učenika s natjecanja, nije bilo. Oni su, naime, odmah po povratku u Zagreb započeli s pripremama za informatičarske olimpijske igre, koje će se potkraj kolovoza odrzati u Poljskoj. Natjecatelji s prijasnjih igara i međunarodnih natjecanja, kako kaze profesor Pregrad, danas su uspjesni studenti i poslovni ljudi, a dvoje zive u Americi i rade u Microsoftu, odnosno Googleu. Ipak, svi članovi ovogodisnjih timova, zeljeli bi nakon fakulteta ostati zivjeti i raditi u Hrvatskoj.
Ruzica Jakesević
http://www.vjesnik.hr/html/2005/06/06/Clanak.asp?r=pis&c=1