Vjesnik, Petak, 15. veljace 2002. Bratulic: Rad Matice hrvatske nikad nije bio nacionalisticki Matica hrvatska je najstarija kulturna ustanova u Hrvatskoj. Vec 160 godina ona sa svojim narodom dijeli istu sudbinu / Maticina obljetnica proslavljat ce se cijelu godinu u Zagrebu i svim njenim udrugama / Ove ce godine biti dovrseno istocno krilo Maticine palace, nastavit ce se Dani hrvatskoga jezika s predavanjima diljem Hrvatske, a pokrenut ce se i Dani Matice hrvatske u vecim hrvatskim gradovima / Svaka vlast koja bude zapostavljala Maticu bit ce zapamcena kao vlast koja ne mari za kulturne potrebe svoga naroda Matica hrvatska, ta nasa najstarija kulturna ustanova, od svoga osnutka, 10. veljace 1842., pa sve do danas u luku od 160 prijedjenih ljeta prozivjela je >sve uspone i padove, sve nade i sumnje, sva razocaranja i uzlete koje je prozivio i hrvatski narod. Tako je ona ugradjena u intelektualnu i moralnu povijest hrvatskoga naroda, bivajuci njegovom svijescu i savjescu<. Povodom njezine znacajne obljetnice o prijedjenu nelaku putu i planovima za buducnost razgovaramo sa sadasnjim Maticinim predsjednikom akademikom Josipom Bratulicem. . O 160. obljetnici Matice hrvatske koje biste etape u njenoj povijesti izdvojili? Koje predsjednike i zasto? - Matica hrvatska je najstarija kulturna ustanova u Hrvatskoj. Vec 160 godina ona je medju Hrvatima postojano i sa svojim narodom dijeli istu sudbinu. Nema njoj slicne ustanove; iz nje je nastalo Drustvo hrvatskih knjizevnika pocetkom 20. stoljeca, a danas brojni njezini ogranci premrezuju svojim radom i kulturnim djelovanjem cijelu Hrvatsku. Ni jedna druga hrvatska ustanova nije toliko razgranata i toliko ziva kao Matica hrvatska. A pocelo je skromno, vrlo skromno u zagrebackoj Citaonici, u kojoj je nastalo i Gospodarsko drustvo, iz koje je niknuo i politicki zivot u Hrvatskoj, iz koje je potekao otpor protiv madjarizacije na drustvenome, politickom i kulturnom polju. Iz te iste zagrebacke Citaonice poniknula je i Matica ilirska, kasnije nazvana Maticom hrvatskom. Na osmoj sjednici Drustva citaonice zagrebacke, 10. i 11. veljace 1842., citiram, >predlozio je presvijetli gospodin grof Janko Draskovic. kao predsjednik istoga Drustva citaonice da se jedan fond iliti glavnica ustanovi pomocju koje mogli bi se stari klasici dubrovacki i ostale znanstvene i opce korisne knjige u nasem narodnom jeziku organickim (glasoshodnim) pravopisom na svijet izdavati<. Tako stoji u prvoj Maticinoj publikaciji koja nosi naslov Racun od Matice za narodno knjizevstvo sabrano nastojanjem Citaonice zagrebacke za godinu 1842. Taj je racun izasao 1843., kad je ilirsko ime vec bilo zabranjeno, ali do kraja 1842. skupljeno je ukupno 4.687 forinti u srebru. Sljedece godine 2.141 forinti u srebru. To je ta glasovita glavnica iz koje se porodila nakladnicka djelatnost Matice hrvatske. Pocelo je s odlukom o utemeljenju glavnice iz koje ce se izdavati knjige iz kulturne proslosti. Nije tada osnovano drustvo, uzalud se cekalo na dozvolu iz Beca i iz Peste jos od 1836. za osnutak Ucenoga drustva. Za osnutak glavnice bila je nadlezna vlast u Zagebu te je tako i postupano. Ta glavnica se prozvala Matica ilirska. Sigurno se dadu lako odcitati vazna razdoblja Matice: osnutak 1842.; prva knjiga, sjajni uspjeh hrvatske filologije i tekstologije, Gundulicev Osman, a zatim i Demetrova drama Teuta; promjena imena Matica ilirska u Matica hrvatska, 1874.; podizanje Palace Matice hrvatske, 1886. Proslava pedesetgodisnjice Matice hrvatske, 1892.; a zatim skoro svaka godina s nekom temeljnom knjigom iz hrvatske kulture. Glasoviti predsjednici koji su ostavili snaznoga traga u Matici hrvatskoj: Janko Draskovic, Ivan Kukuljevic Sakcinski, Tadija Smiciklas, Filip Lukas, Ljudevit Jonke, Vlado Gotovac. Svaki predsjednik u svome vremenu bio je jedan cijeli program. . Kako pojmovi ilirsko i hrvatsko, zatim nacionalno, nacionalisticko i internacionalno stoje u svjetlu duge povijesti Matice hrvatske? - Danas se mnogi najeze na samo spominjanje rijeci ilirski, a ipak je to ime bilo katalizator da se hrvatska stoljetna podvojenost prevlada. Vjecita je zasluga Ljudevita Gaja da je nasao sretnu formulu da se pravopisom doslo do zajednickoga jezika za Hrvate u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, u Dubrovniku i Istri, u Bosni i Hercegovini. A preko ilirskog imena doslo je i do pune nacionalne integracije svih Hrvata. Njegov pak slovopis prihvatili su i Slovenci. Morali su ga prihvatiti i Srbi, ako su zeljeli pisati latinicom, iako je Vuk Karadzic dugo zanovijetao i obecavao neka savrsenija graficka rjesenja. Nije ih predlozio. Nije ih bilo! Vec po tome se jasno razabire da je Matica ilirska bila sira od svoje nacionalne matice. Kad su oni odustali, vratila se svomu nacionalnom imenu i znacenju. Suradjivala je s Maticom slovenskom, izdajuci za svoje clanove zajednicke knjige. Suradjivala je s Maticom srpskom, te je glasovita Antologija novije srpske lirike Bogdana Popovica prvi put objavljena u Matici hrvatskoj, 1911., na latinici, a zatim mnogo puta na cirilici i latinici, naravno u Beogradu. Za Maticu hrvatsku atribut hrvatski naravan je kao i njezin rad, duboko utemeljen u hrvatskome narodu. Nikad nista nacionalisticko nije bilo u radu Matice hrvatske od njezina pocetka do danas. Ni jedna ustanova do danas u Hrvatskoj nije izdala toliko vrijednih knjiga iz svjetske knjizevne bastine - od Homera preko Dantea i Shakespearea, do Sartrea ili Virginije Woolf, kao Matica hrvatska. . Kako izgleda konkretan program obiljezavanja 160. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske? - Ponajprije: sto je to danas u Hrvatskoj javnost? Da li su to mozda glasila: radio, televizija, novine, novinari, ili pak ljudi koji bi morali nesto saznati o svome vremenu i o onome sto se zbiva u Hrvatskoj i u svijetu? Clanovi Matice hrvatske, a oni su prvi koji o svojoj ustanovi moraju nesto znati, to sigurno znaju ako citaju svoje glasilo >Vijenac<. A i drugi znaju, ako slusaju radio, ili citaju one novine koje su zainteresirane da nesto o Matici napisu. Ali, po svemu sudeci, ako u javnom zivotu danas nesto nije ekscesno ili skandalozno, o tome se uglavnom ne pise. Tesko je tu nebrigu o vaznim stvarima i prisilnu sutnju probijati, ali u opcenitom zutilu u nasem novinarstvu za Maticu hrvatsku zapravo, bar za sada, nema mjesta. Srecom! Vec smo nekoliko puta napisali, rekli, objavili, da ce se 160. godisnjica Matice hrvatske proslavljati cijelu godinu, i u Zagrebu i gdje god ima ogranaka - udruga Matice hrvatske. Predlozili smo da sve skole u Hrvatskoj dobiju po povoljnim cijenama, uz pomoc Ministarstva kulture i Ministarstva prosvjete, neke temeljne knjige iz Maticina nakladnickog programa. Odrzavat ce se i u Zagrebu, i u cijeloj Hrvatskoj, predavanja i skupovi o Matici. Glavna i izborna skupstina u lipnju ove godine bit ce posebna prigoda da se o Matici govori i pise. Matica ce izdati prigodnu knjigu o proteklih svojih 160 godina postojanja i rada. Ove ce godine biti dovrseno istocno krilo Maticine palace, s dvoranom za priredbe i sastanke. Za dio programa brinut ce se sadasnja Uprava, za dio ona koja ce biti izabrana u lipnju. Nastavit cemo Dane hrvatskoga jezika s predavanjima diljem Hrvatske, ali cemo pokrenuti i Dane Matice hrvatske u vecim hrvatskim gradovima. . Drustvena potpora Matici hrvatskoj sve je tanja. Ne cini li Vam se da tu, osim izdavanja knjiga, ostaje vrlo malo tuzemnoga i inozemnoga manevarskog prostora? Moze li u hrvatskoj drzavi Matica hrvatska biti nesto drugo nego sto je do sada bila kad joj niti jedna vlast nije bila sklona? - Matica hrvatska je sirim krugovima nasega gradjanstva poznata ponajprije kao ustanova koja tiska golem broj knjiga, no ona se bavi i organizacijom javnih predavanja, odrzavanjem znanstvenih skupova i sl., te izdavanjem casopisa ( >Kolo< i >Hrvatska revija<) i novina za kulturu (>Vijenac<). Sredstva su svake godine skromnija, a djelatnost veca. Svaka vlast koja bude zapostavljala Maticu, odnosno uskracivala joj pomoc, bit ce zapamcena kao ona vlast koja ne mari za kulturne potrebe svoga naroda. Svaka kuna ulozena u kulturu, vraca se oplodjena visestruko. Placali nas, ili ne placali, nas je posao isti, i mi od svoje zadace ne cemo odustati. . Zakon o udrugama, koji dopusta samostalnu djelatnost ogranaka Matice hrvatske u odnosu na Sredisnjicu, oslobodio je u nekim sredinama separatisticke snage, kao npr. u Splitu. Kako ce Split biti predstavljen na lipanjskoj Izbornoj skupstini ? - Unatoc tomu sto smo izgubili utrku sa Zakonom, odnosi Sredisnjice i ogranaka udruga su uglavnom dobri, osim u onim gradovima gdje biti predsjednikom Matice hrvatske znaci snaznu drustvenu i politicku promociju. Tamo nasa stara Matica ne stanuje. Buduci da oni ne placaju ni clanarinu nasoj Matici, oni nisu clanovi Matice, i u lipnju ih ne ocekujemo. A u Splitu osnovat cemo svoj ogranak i pomocu njega okupljati onaj znatni broj clanova Matice koji Sredisnjicu u Zagrebu prihvacaju kao svoju maticnu ustanovu. . Nevolja je bilo i u Tovarniku. Sada se tamo obnavlja rodna kuca A. G. Matosa. Znaci li to da je taj izvor nervoze u Maticinoj obitelji napokon stisan? Zasto se u javnosti rjedje spominju Maticini centri u Rijeci i u Zadru? - U Tovarniku smo, nadam se, posve rijesili sporove, i kad se bude obnavljala i k svojoj svrsi dovela rodna kuca A. G. Matosa, prestat ce svi sporovi, a Matica ce i na tome vrlo vaznom prostoru imati svoj dom. Rijeka, Rijeka! Koliko vremena potrosenog bez velike koristi, bez znatnoga pomaka. A Matica bi tamo trebala okupljati sve one koji u njoj, na polju hrvatske kulture, trebaju raditi, i biti voljni zajednicki podnositi terete zajednickoga posla. Ali ocito - tamo nisu nasli spasonosnu polugu da rijese jednostavni problem - da otvore vrata svima onima koji u Matici zele raditi, te da Uprava shvati da je Matica ona kulturna ustanova koja okuplja sve Hrvate, bez obzira na stranacku pripadnost, ideologiju, vjeru, pamet i poneku glupost. Suradnja s Maticom srpskom na cekanju . Culo se da je Matica hrvatska bila sluzbeno pozvana na proslavu takodjer visoke obljetnice Matice srpske u Novi Sad, ali da se tamo nije islo. O cemu je rijec? - Osobno sam, kao predsjednik Matice hrvatske dobio poziv da sudjelujem na manifestaciji >Vukovi dani< u Beogradu i na proslavi 175. obljetnice Matice srpske u Novom Sadu. Odbio sam otici na >Vukove dane<, ali odlucio sam otici u Novi Sad na proslavu 175. godisnjice postojanja i djelovanja Matice srpske, a zatim posjetiti i Maticu hrvatsku u Subotici. Izvadio sam vizu, ali nekoliko dana prije odlaska u Novi Sad uhvatio me giht, koji me povremeno posjeti, a to je vrlo neugodna bolest koja me prikovala za dom. Da kazem jos nesto ovom zgodom: prije par godina posjetili smo, na poziv Matice slovacke, Maticu slovacku, njezine urede u Bratislavi i Sredisnjicu u Turcanskom Martinu. Isto tako suradjujemo s Maticom slovenskom. S Maticom srpskom, zbog razumljivih razloga, do sada nismo suradjivali. Kad je nasa Matica ukinuta (odnosno kad joj je zabranjen rad, i uhiceni njezini celnici) slavenske se Matice nisu javile, niti su protestirale. Tek mnogo kasnije, nakon demokratskih promjena, pocele su sve zajedno vise medjusobno suradjivati. Nasu je Maticu prosle godine posjetila delegacija Matice crnogorske. Vjerojatno cemo i mi uzvratiti posjet. A zatim ce doci na red i Matica srpska. . Jeste li zainteresirani za obnovu legendarne biblioteke >Pet stoljeca hrvatske knjizevnosti< nakon sto je i sluzbeno potvrdjena >rastava braka< te ugasle edicije s edicijom >Stoljeca hrvatske knjizevnosti<? - Kad je pokrenut niz >Stoljeca hrvatske knjizevnosti<, urednistvo je odlucilo dovrsiti i niz >Pet stoljeca hrvatske knjizevnosti<. Rad na jednoj biblioteci zaustavio je rad na drugoj, starijoj. Prije nekoliko dana Predsjednistvo Matice hrvatske odlucilo je odrzati obecanje i dovrsiti zbirku >Pet stoljeca hrvatske knjizevnosti< po nacelima kako je ta vazna i vrijedna biblioteka bila pripremana, uredjivana i izdavana. -- Jeste li pomisljali da se na Palaci Matice hrvatske na Zrinjevcu konacno postavi kakvo spomen-obiljezje? Mozda kakav suvremeni arhitektonsko-kiparski zahvat na njenu starom procelju? Palaca Matice hrvatske izgradjena je novcem clanova Matice hrvatske i doprinosima hrvatskih rodoljuba 1886. i danas je ona pod konzervatorskom zastitom. Ona sjevernom stranom gleda na Ulicu Matice hrvatske, a zapadnim licem na Strossmayerov trg, koji je zapravo park. U parku je bista Augusta Senoe, koju je Matica postavila; uz Akademiju zgradu je Mestroviceva skulptura, na visokom postolju, Akademijina utemeljitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Kad bude podignuto novo sjeverno krilo nase zgrade, bit ce prilika urediti prilaz u Maticu hrvatsku iz Maticine ulice. To ce tada biti glavni ulaz. Vjerujem da ce on biti veoma reprezentativan. . Buduci da ce u lipnju na Vase mjesto doci nova osoba, usudjujete li se prognozirati >novu< Maticu hrvatsku tijekom mandata nove Uprave? - Duznost i cast predsjednika Matice hrvatske veoma je odgovorna, i za nju se ne otimaju bas mnogi. Osim toga - to je casnicka duznost, i taj se posao u Matici ne placa, a zahtijeva puni angazman, cijelu osobu, citavu godinu. Predsjednik mora cesto putovati medju clanove u ogranke; mora cesto pisati u >Vijencu<; govoriti u svakoj prigodi; biti ljubazan sa svakim; strpljiv sa zabavnim i dosadnim ljudima. Cesto, precesto, mora slusati i veoma mudre ljude, ali i one druge, i uvijek biti obazriv i imati vremena i kad ga doista nema. Osjecati se kao vatrogasac koji trci od pozarista do pozarista. Precesto mora slusati savjete mnogih pojedinaca sto bi sve predsjednik morao raditi. Opcenito su Hrvati nezadovoljni onim sto drugi rade, i opcenito smatraju da smo svi nekako na krivim mjestima. Na nekim drugim polozajima radili bismo mnogo bolje! Koliki li bi samo na celu neke vazne ustanove predobro radili, te bili od neizmjerne koristi za drustvo i kulturu, ali eto nisu u toj mogucnosti! Nisu ih birali, niti izabrali! A oni najcesce nisu ni clanovi te ustanove, stranke, instituta, vlade, drzave! Matica je do danas na svoje celo izabirala ozbiljne ljude, voljne voditi casnu ustanovu, odricati se svoga slobodnog i neslobodnog vremena za opce dobro. Novom predsjedniku koji ce biti izabran u lipnju ove godine, kao i novoj Upravi, zelim mnogo uspjeha koji se postize strpljenjem, mnogo mudrosti kojom se izbjegava prazan hod, mnogo hrabrosti da prihvate put po kojem ce Matica napredovati, i biti medju clanstvo i medju svim intelektualcima prepoznata kao sredisnja, najstarija, najbrojnija ustanova hrvatskoga naroda. . Koliko ce novo zdanje Matice hrvatske promijeniti sadrzaj i nacin rada u buducnosti? - Nova zgrada dat ce krila onoj djelatnosti zbog koje je Matica osnovana. Ona ce biti sredisnja kulturna ustanova u Zagrebu jer je u sredistu grada, ali jos vise zbog toga sto se njezini celnici trude i uspijevaju poticati i pratiti kulturni zivot u Zagrebu i diljem Hrvatske. A to nije malo u danasnjem vremenu. Branka Dzebic ----- kad predsjednik MH-e brka pojmove (nacionalizam), sto ocekivati od zutoga tiska!? (ra) ----- Distributed by www.CroatianWorld.net. This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!
|