Vjesnik, Petak, 15. veljace 2002. 
 
Bratulic: Rad Matice hrvatske nikad nije bio nacionalisticki 
 
Matica hrvatska je najstarija kulturna ustanova u Hrvatskoj. 
Vec 160 godina ona sa svojim narodom dijeli istu sudbinu / 
Maticina obljetnica proslavljat ce se cijelu godinu u Zagrebu 
i svim njenim udrugama / Ove ce godine biti dovrseno istocno 
krilo Maticine palace, nastavit ce se Dani hrvatskoga jezika s 
predavanjima diljem Hrvatske, a pokrenut ce se i Dani Matice 
hrvatske u vecim hrvatskim gradovima / Svaka vlast koja bude 
zapostavljala Maticu bit ce zapamcena kao vlast koja ne mari 
za kulturne potrebe svoga naroda 
Matica hrvatska, ta nasa najstarija kulturna ustanova, od 
svoga osnutka, 10. veljace 1842., pa sve do danas u luku od 
160 prijedjenih ljeta prozivjela je >sve uspone i padove, sve 
nade i sumnje, sva razocaranja i uzlete koje je prozivio i 
hrvatski narod. Tako je ona ugradjena u intelektualnu i moralnu 
povijest hrvatskoga naroda, bivajuci njegovom svijescu i 
savjescu<. Povodom njezine znacajne obljetnice o prijedjenu 
nelaku putu i planovima za buducnost razgovaramo sa sadasnjim 
Maticinim predsjednikom akademikom Josipom Bratulicem. 
. O 160. obljetnici Matice hrvatske koje biste etape u njenoj 
povijesti izdvojili? Koje predsjednike i zasto? 
- Matica hrvatska je najstarija kulturna ustanova u Hrvatskoj. 
Vec 160 godina ona je medju Hrvatima postojano i sa svojim 
narodom dijeli istu sudbinu. Nema njoj slicne ustanove; iz nje 
je nastalo Drustvo hrvatskih knjizevnika pocetkom 20. 
stoljeca, a danas brojni njezini ogranci premrezuju svojim 
radom i kulturnim djelovanjem cijelu Hrvatsku. Ni jedna druga 
hrvatska ustanova nije toliko razgranata i toliko ziva kao 
Matica hrvatska. A pocelo je skromno, vrlo skromno u 
zagrebackoj Citaonici, u kojoj je nastalo i Gospodarsko 
drustvo, iz koje je niknuo i politicki zivot u Hrvatskoj, iz 
koje je potekao otpor protiv madjarizacije na drustvenome, 
politickom i kulturnom polju. Iz te iste zagrebacke Citaonice 
poniknula je i Matica ilirska, kasnije nazvana Maticom 
hrvatskom. 
Na osmoj sjednici Drustva citaonice zagrebacke, 10. i 11. 
veljace 1842., citiram, >predlozio je presvijetli gospodin 
grof Janko Draskovic. kao predsjednik istoga Drustva citaonice 
da se jedan fond iliti glavnica ustanovi pomocju koje mogli bi 
se stari klasici dubrovacki i ostale znanstvene i opce korisne 
knjige u nasem narodnom jeziku organickim (glasoshodnim) 
pravopisom na svijet izdavati<. Tako stoji u prvoj Maticinoj 
publikaciji koja nosi naslov Racun od Matice za narodno 
knjizevstvo sabrano nastojanjem Citaonice zagrebacke za godinu 
1842. Taj je racun izasao 1843., kad je ilirsko ime vec bilo 
zabranjeno, ali do kraja 1842. skupljeno je ukupno 4.687 
forinti u srebru. Sljedece godine 2.141 forinti u srebru. To 
je ta glasovita glavnica iz koje se porodila nakladnicka 
djelatnost Matice hrvatske. 
Pocelo je s odlukom o utemeljenju glavnice iz koje ce se 
izdavati knjige iz kulturne proslosti. Nije tada osnovano 
drustvo, uzalud se cekalo na dozvolu iz Beca i iz Peste jos od 
1836. za osnutak Ucenoga drustva. Za osnutak glavnice bila je 
nadlezna vlast u Zagebu te je tako i postupano. Ta glavnica se 
prozvala Matica ilirska. 
Sigurno se dadu lako odcitati vazna razdoblja Matice: osnutak 
1842.; prva knjiga, sjajni uspjeh hrvatske filologije i 
tekstologije, Gundulicev Osman, a zatim i Demetrova drama 
Teuta; promjena imena Matica ilirska u Matica hrvatska, 1874.; 
podizanje Palace Matice hrvatske, 1886. Proslava 
pedesetgodisnjice Matice hrvatske, 1892.; a zatim skoro svaka 
godina s nekom temeljnom knjigom iz hrvatske kulture. 
Glasoviti predsjednici koji su ostavili snaznoga traga u 
Matici hrvatskoj: Janko Draskovic, Ivan Kukuljevic Sakcinski, 
Tadija Smiciklas, Filip Lukas, Ljudevit Jonke, Vlado Gotovac. 
Svaki predsjednik u svome vremenu bio je jedan cijeli program. 
. Kako pojmovi ilirsko i hrvatsko, zatim nacionalno, 
nacionalisticko i internacionalno stoje u svjetlu duge 
povijesti Matice hrvatske? 
- Danas se mnogi najeze na samo spominjanje rijeci ilirski, a 
ipak je to ime bilo katalizator da se hrvatska stoljetna 
podvojenost prevlada. Vjecita je zasluga Ljudevita Gaja da je 
nasao sretnu formulu da se pravopisom doslo do zajednickoga 
jezika za Hrvate u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, u 
Dubrovniku i Istri, u Bosni i Hercegovini. A preko ilirskog 
imena doslo je i do pune nacionalne integracije svih Hrvata. 
Njegov pak slovopis prihvatili su i Slovenci. Morali su ga 
prihvatiti i Srbi, ako su zeljeli pisati latinicom, iako je 
Vuk Karadzic dugo zanovijetao i obecavao neka savrsenija 
graficka rjesenja. Nije ih predlozio. Nije ih bilo! Vec po 
tome se jasno razabire da je Matica ilirska bila sira od svoje 
nacionalne matice. Kad su oni odustali, vratila se svomu 
nacionalnom imenu i znacenju. Suradjivala je s Maticom 
slovenskom, izdajuci za svoje clanove zajednicke knjige. 
Suradjivala je s Maticom srpskom, te je glasovita Antologija 
novije srpske lirike Bogdana Popovica prvi put objavljena u 
Matici hrvatskoj, 1911., na latinici, a zatim mnogo puta na 
cirilici i latinici, naravno u Beogradu. 
Za Maticu hrvatsku atribut hrvatski naravan je kao i njezin 
rad, duboko utemeljen u hrvatskome narodu. Nikad nista 
nacionalisticko nije bilo u radu Matice hrvatske od njezina 
pocetka do danas. Ni jedna ustanova do danas u Hrvatskoj nije 
izdala toliko vrijednih knjiga iz svjetske knjizevne bastine - 
od Homera preko Dantea i Shakespearea, do Sartrea ili 
Virginije Woolf, kao Matica hrvatska. 
. Kako izgleda konkretan program obiljezavanja 160. obljetnice 
utemeljenja Matice hrvatske? 
- Ponajprije: sto je to danas u Hrvatskoj javnost? Da li su to 
mozda glasila: radio, televizija, novine, novinari, ili pak 
ljudi koji bi morali nesto saznati o svome vremenu i o onome 
sto se zbiva u Hrvatskoj i u svijetu? Clanovi Matice hrvatske, 
a oni su prvi koji o svojoj ustanovi moraju nesto znati, to 
sigurno znaju ako citaju svoje glasilo >Vijenac<. A i drugi 
znaju, ako slusaju radio, ili citaju one novine koje su 
zainteresirane da nesto o Matici napisu. Ali, po svemu sudeci, 
ako u javnom zivotu danas nesto nije ekscesno ili skandalozno, 
o tome se uglavnom ne pise. Tesko je tu nebrigu o vaznim 
stvarima i prisilnu sutnju probijati, ali u opcenitom zutilu u 
nasem novinarstvu za Maticu hrvatsku zapravo, bar za sada, 
nema mjesta. Srecom! 
Vec smo nekoliko puta napisali, rekli, objavili, da ce se 160. 
godisnjica Matice hrvatske proslavljati cijelu godinu, i u 
Zagrebu i gdje god ima ogranaka - udruga Matice hrvatske. 
Predlozili smo da sve skole u Hrvatskoj dobiju po povoljnim 
cijenama, uz pomoc Ministarstva kulture i Ministarstva 
prosvjete, neke temeljne knjige iz Maticina nakladnickog 
programa. Odrzavat ce se i u Zagrebu, i u cijeloj Hrvatskoj, 
predavanja i skupovi o Matici. Glavna i izborna skupstina u 
lipnju ove godine bit ce posebna prigoda da se o Matici govori 
i pise. Matica ce izdati prigodnu knjigu o proteklih svojih 
160 godina postojanja i rada. Ove ce godine biti dovrseno 
istocno krilo Maticine palace, s dvoranom za priredbe i 
sastanke. Za dio programa brinut ce se sadasnja Uprava, za dio 
ona koja ce biti izabrana u lipnju. Nastavit cemo Dane 
hrvatskoga jezika s predavanjima diljem Hrvatske, ali cemo 
pokrenuti i Dane Matice hrvatske u vecim hrvatskim gradovima. 
. Drustvena potpora Matici hrvatskoj sve je tanja. Ne cini li 
Vam se da tu, osim izdavanja knjiga, ostaje vrlo malo 
tuzemnoga i inozemnoga manevarskog prostora? Moze li u 
hrvatskoj drzavi Matica hrvatska biti nesto drugo nego sto je 
do sada bila kad joj niti jedna vlast nije bila sklona? 
- Matica hrvatska je sirim krugovima nasega gradjanstva poznata 
ponajprije kao ustanova koja tiska golem broj knjiga, no ona 
se bavi i organizacijom javnih predavanja, odrzavanjem 
znanstvenih skupova i sl., te izdavanjem casopisa ( >Kolo< i 
>Hrvatska revija<) i novina za kulturu (>Vijenac<). Sredstva 
su svake godine skromnija, a djelatnost veca. Svaka vlast koja 
bude zapostavljala Maticu, odnosno uskracivala joj pomoc, bit 
ce zapamcena kao ona vlast koja ne mari za kulturne potrebe 
svoga naroda. Svaka kuna ulozena u kulturu, vraca se oplodjena 
visestruko. Placali nas, ili ne placali, nas je posao isti, i 
mi od svoje zadace ne cemo odustati. 
. Zakon o udrugama, koji dopusta samostalnu djelatnost 
ogranaka Matice hrvatske u odnosu na Sredisnjicu, oslobodio je 
u nekim sredinama separatisticke snage, kao npr. u Splitu. 
Kako ce Split biti predstavljen na lipanjskoj Izbornoj 
skupstini ? 
- Unatoc tomu sto smo izgubili utrku sa Zakonom, odnosi 
Sredisnjice i ogranaka udruga su uglavnom dobri, osim u onim 
gradovima gdje biti predsjednikom Matice hrvatske znaci snaznu 
drustvenu i politicku promociju. Tamo nasa stara Matica ne 
stanuje. Buduci da oni ne placaju ni clanarinu nasoj Matici, 
oni nisu clanovi Matice, i u lipnju ih ne ocekujemo. A u 
Splitu osnovat cemo svoj ogranak i pomocu njega okupljati onaj 
znatni broj clanova Matice koji Sredisnjicu u Zagrebu 
prihvacaju kao svoju maticnu ustanovu. 
. Nevolja je bilo i u Tovarniku. Sada se tamo obnavlja rodna 
kuca A. G. Matosa. Znaci li to da je taj izvor nervoze u 
Maticinoj obitelji napokon stisan? Zasto se u javnosti rjedje 
spominju Maticini centri u Rijeci i u Zadru? 
- U Tovarniku smo, nadam se, posve rijesili sporove, i kad se 
bude obnavljala i k svojoj svrsi dovela rodna kuca A. G. 
Matosa, prestat ce svi sporovi, a Matica ce i na tome vrlo 
vaznom prostoru imati svoj dom. Rijeka, Rijeka! Koliko vremena 
potrosenog bez velike koristi, bez znatnoga pomaka. A Matica 
bi tamo trebala okupljati sve one koji u njoj, na polju 
hrvatske kulture, trebaju raditi, i biti voljni zajednicki 
podnositi terete zajednickoga posla. Ali ocito - tamo nisu 
nasli spasonosnu polugu da rijese jednostavni problem - da 
otvore vrata svima onima koji u Matici zele raditi, te da 
Uprava shvati da je Matica ona kulturna ustanova koja okuplja 
sve Hrvate, bez obzira na stranacku pripadnost, ideologiju, 
vjeru, pamet i poneku glupost. 
Suradnja s Maticom srpskom na cekanju 
. Culo se da je Matica hrvatska bila sluzbeno pozvana na 
proslavu takodjer visoke obljetnice Matice srpske u Novi Sad, 
ali da se tamo nije islo. O cemu je rijec? 
- Osobno sam, kao predsjednik Matice hrvatske dobio poziv da 
sudjelujem na manifestaciji >Vukovi dani< u Beogradu i na 
proslavi 175. obljetnice Matice srpske u Novom Sadu. Odbio sam 
otici na >Vukove dane<, ali odlucio sam otici u Novi Sad na 
proslavu 175. godisnjice postojanja i djelovanja Matice 
srpske, a zatim posjetiti i Maticu hrvatsku u Subotici. 
Izvadio sam vizu, ali nekoliko dana prije odlaska u Novi Sad 
uhvatio me giht, koji me povremeno posjeti, a to je vrlo 
neugodna bolest koja me prikovala za dom. Da kazem jos nesto 
ovom zgodom: prije par godina posjetili smo, na poziv Matice 
slovacke, Maticu slovacku, njezine urede u Bratislavi i 
Sredisnjicu u Turcanskom Martinu. Isto tako suradjujemo s 
Maticom slovenskom. S Maticom srpskom, zbog razumljivih 
razloga, do sada nismo suradjivali. Kad je nasa Matica ukinuta 
(odnosno kad joj je zabranjen rad, i uhiceni njezini celnici) 
slavenske se Matice nisu javile, niti su protestirale. Tek 
mnogo kasnije, nakon demokratskih promjena, pocele su sve 
zajedno vise medjusobno suradjivati. Nasu je Maticu prosle 
godine posjetila delegacija Matice crnogorske. Vjerojatno cemo 
i mi uzvratiti posjet. A zatim ce doci na red i Matica srpska. 
. Jeste li zainteresirani za obnovu legendarne biblioteke >Pet 
stoljeca hrvatske knjizevnosti< nakon sto je i sluzbeno 
potvrdjena >rastava braka< te ugasle edicije s edicijom 
>Stoljeca hrvatske knjizevnosti<? 
- Kad je pokrenut niz >Stoljeca hrvatske knjizevnosti<, 
urednistvo je odlucilo dovrsiti i niz >Pet stoljeca hrvatske 
knjizevnosti<. Rad na jednoj biblioteci zaustavio je rad na 
drugoj, starijoj. Prije nekoliko dana Predsjednistvo Matice 
hrvatske odlucilo je odrzati obecanje i dovrsiti zbirku >Pet 
stoljeca hrvatske knjizevnosti< po nacelima kako je ta vazna i 
vrijedna biblioteka bila pripremana, uredjivana i izdavana. 
-- Jeste li pomisljali da se na Palaci Matice hrvatske na 
Zrinjevcu konacno postavi kakvo spomen-obiljezje? Mozda kakav 
suvremeni arhitektonsko-kiparski zahvat na njenu starom 
procelju? 
Palaca Matice hrvatske izgradjena je novcem clanova Matice 
hrvatske i doprinosima hrvatskih rodoljuba 1886. i danas je 
ona pod konzervatorskom zastitom. Ona sjevernom stranom gleda 
na Ulicu Matice hrvatske, a zapadnim licem na Strossmayerov 
trg, koji je zapravo park. U parku je bista Augusta Senoe, 
koju je Matica postavila; uz Akademiju zgradu je Mestroviceva 
skulptura, na visokom postolju, Akademijina utemeljitelja 
biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Kad bude podignuto novo 
sjeverno krilo nase zgrade, bit ce prilika urediti prilaz u 
Maticu hrvatsku iz Maticine ulice. To ce tada biti glavni 
ulaz. Vjerujem da ce on biti veoma reprezentativan. 
. Buduci da ce u lipnju na Vase mjesto doci nova osoba, 
usudjujete li se prognozirati >novu< Maticu hrvatsku tijekom 
mandata nove Uprave? 
- Duznost i cast predsjednika Matice hrvatske veoma je 
odgovorna, i za nju se ne otimaju bas mnogi. Osim toga - to je 
casnicka duznost, i taj se posao u Matici ne placa, a 
zahtijeva puni angazman, cijelu osobu, citavu godinu. 
Predsjednik mora cesto putovati medju clanove u ogranke; mora 
cesto pisati u >Vijencu<; govoriti u svakoj prigodi; biti 
ljubazan sa svakim; strpljiv sa zabavnim i dosadnim ljudima. 
Cesto, precesto, mora slusati i veoma mudre ljude, ali i one 
druge, i uvijek biti obazriv i imati vremena i kad ga doista 
nema. Osjecati se kao vatrogasac koji trci od pozarista do 
pozarista. Precesto mora slusati savjete mnogih pojedinaca sto 
bi sve predsjednik morao raditi. Opcenito su Hrvati 
nezadovoljni onim sto drugi rade, i opcenito smatraju da smo 
svi nekako na krivim mjestima. Na nekim drugim polozajima 
radili bismo mnogo bolje! Koliki li bi samo na celu neke vazne 
ustanove predobro radili, te bili od neizmjerne koristi za 
drustvo i kulturu, ali eto nisu u toj mogucnosti! Nisu ih 
birali, niti izabrali! A oni najcesce nisu ni clanovi te 
ustanove, stranke, instituta, vlade, drzave! 
Matica je do danas na svoje celo izabirala ozbiljne ljude, 
voljne voditi casnu ustanovu, odricati se svoga slobodnog i 
neslobodnog vremena za opce dobro. Novom predsjedniku koji ce 
biti izabran u lipnju ove godine, kao i novoj Upravi, zelim 
mnogo uspjeha koji se postize strpljenjem, mnogo mudrosti 
kojom se izbjegava prazan hod, mnogo hrabrosti da prihvate put 
po kojem ce Matica napredovati, i biti medju clanstvo i medju 
svim intelektualcima prepoznata kao sredisnja, najstarija, 
najbrojnija ustanova hrvatskoga naroda. 
. Koliko ce novo zdanje Matice hrvatske promijeniti sadrzaj i 
nacin rada u buducnosti? 
- Nova zgrada dat ce krila onoj djelatnosti zbog koje je 
Matica osnovana. Ona ce biti sredisnja kulturna ustanova u 
Zagrebu jer je u sredistu grada, ali jos vise zbog toga sto se 
njezini celnici trude i uspijevaju poticati i pratiti kulturni 
zivot u Zagrebu i diljem Hrvatske. A to nije malo u danasnjem vremenu. 
 
Branka Dzebic 
 
----- 
kad predsjednik MH-e brka pojmove (nacionalizam), sto 
ocekivati od zutoga tiska!? (ra) 
----- 
 
Distributed by www.CroatianWorld.net. This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, 
please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!