"DUGA MRACNA NOC´" REDATELJA ANTUNA VRDOLJAKA
Film jakih dojmova
Glumci u Vrdoljakovu filmu daju na ekranu nepatvorenu razigranost, prirodnost i uvjerljivost kakvu rijetko mozemo zapaziti u hrvatskoj kinematografiji. Vrlo gledljiva, iako traje oko 200 minuta, "Duga mracna noc´" ne ostavlja nikoga u udobnosti, nedodirljivosti i neosjetljivosti
Nakon sto smo ispratili film "Svjedoci" redatelja Vinka Bresana - u Rijeci je u kinu Teatro Fenice izdrzao umjetno odrzavan na zivotu, mizerna odaziva gledatelja, puni tjedan - stigla je "Duga mracna noc´", novi hrvatski film na ogled domac´em filmu vec´ predugo nesklonim ocima. Poznati filmski i TV redatelj, nekada i popularni glumac, Antun Vrdoljak bio je odsutan iz hrvatske kinematografije od daleke 1988. i filma "Glembajevi". Taj film je bio vrlo hvaljen pa Vrdoljakovo apstiniranje nije zbog pokuda, skandala ili bankrota.
Vrdoljak ima zudnju prema filmu, ali zaokupljenost politikom neprestana je opsjednutost staroga maestra. I Krsto Papic´ je trajno zaintrigiran politikom kao magnetom umjetnickih htijenja i interesa, no uvijek na ekranu hladno analiticki suzdrzanih emocija, s teznjom za univerzalnim pa i alegorijskim, skrivajuc´i vlastitu kozu. Ne hitajuc´i za statusom preko politike. Vrdoljak je nakon 1990. bio obnasatelj mnogih visokih i utjecajnih drzavnih duznosti i posve je zanemario film. Vec´ina redatelja i njihovih filmova nastalih nakon uspostave samostalne hrvatske drzave nisu dorasli - glede umjetnickih, produkcijskih i drustvenih implikacija - Vrdoljakovom opusu.
Podvig njemackog bataljuna
I sada 2004. "Duga mracna noc´". Vrdoljakov scenarij ima povijesno epsko zariste u burnom, katastrofalnom i prijelomnom razdoblju od 1940. do 1952. sto u valovima potresahu jugoslavenske, balkanske prostore, a sredisnji zemljovid je neimenovano slavonsko mjesto nastanjeno Hrvatima i Nijemcima. Vrdoljak je osamdesetih bio zaokupljen scenarijem o nastanku partizanske postrojbe "Ernest Tellmann" (predvodnik njemackih komunista) u Hrvatskoj 1943. kao vojske pripadnika njemacke nacionalne manjine. "Duga mracna noc´" je mozda preradba i znatna dopuna tih Vrdoljakovih scenarijskih i tematskih nauma.
Sredisnji lik filma je Hrvat Ivan Kolar (Goran Visnjic´), zbivanja izlaze iz ratnih vremena u poratnu Jugoslaviju Tita i OZNE, no njemacka brazda u filmu jaka je i mi odista gledamo vojni podvig bataljuna "Ernesta Tellmann", napad na njemacki vlak, kao dio krvi i mraka u "Dugoj mracnoj noc´i".
Uvod filma, bozic´no doba 1940., otvara zimski krajolik u gotovo zimskoj idili. Domac´i Nijemci, recimo stari Schmidt (Zarko Potocnjak), na sajmu prodaje robu svima. Nema netrpeljivosti, Bozic´ je u zraku, ljudi dobri, obazrivi, srdacni. Zidovski trgovac Neumann daje bonus stalnim kupcima, katolicima. Ima i zandara, koliko prijetec´ih, toliko karikaturalnih, poput bezimena podnarednika. Upoznajemo i Ivana Kolara, on zavrsava agronomiju u Zagrebu i dolazi posjetiti roditelje. Rekosmo, gotovo idila. Jer zlo izbija uvezeno iz Hitlerove Njemacke za arijevske izljeve pripitih, ponekih, slavonskih Nijemaca.
Vrdoljakova skrusenost
Vodec´i lik nije Kolar, on ne donosi bitne odluke, ne daje poticaje, ne stvara podvige (jer za to nije vrijeme, u scenariju), to je mladi zgubidan Mata (Goran Navojac) u krivolovu s dvocjevkom, rasprama sa zandarima i opsluzivanju zgodnih i podatnih seljanki. U rijetkim prizorima seksa u Vrdoljakovim filmovima (erotizam mu je nepotrebni luksuz) obicno bliske tjelesne susrete vizualizira lateralnim napadom kamere na lijevu nogu prileznice, u carapi, razgolic´ena bedra, a ruka ljubavnika puzi njeznom kozom. Redatelj ima smjernost mladomisnika - tako je jednom u zagrebackom "Telegramu" opisana Vrdoljakova estetska i moralna skrusenost u svezi scena skromnih naznaka seksa. Tako je i u "Dugoj mracnoj noc´i".
Rat je sredisnji dio filma. Borbe vode njemacki okupatori, zvjerski krvolocni SS i partizani, mnogi njemackog podrijetla. Partizani i ustase imaju vrlo malo srazova. Ustastvo je u filmu dovezeno njemackim vlakom. Nenapadna, tako rec´i bez dodira, harmonija njemacke vojske i ustasa, dana je zvukom harmonike u njemackim rukama i pjesmom njemackih vojnika na otvorenom vagonu. Vidimo Matu u ustaskoj odori i sa strojnicom u ruci. Vican je tamburici, oruzju mnogo manje. Spasio je Ivana Kolara iz ruku zandara i preko ravnice napustio film. Tek na kraju vidimo Matu, izmrcvarena sudionika Kriznog puta, pripremljena za smrt. Ivan Kolar 1945. kao partizanski pukovnik vrac´a Mati dug.
U fabuli lik Kolarov jaca. On je u partizanima zbog osjec´aja pravde i covjecnosti, ali uskoro razabire okrutnu prijetvornost komunistickog inzenjerstva utjelovljena u liku partizanskog zapovjednika (Mustafa Nadarevic´), ulazi u sukobe s gvozdenim drugovima, razvidan mu je balkanski staljinizam s Titovim licem. Gubi utjecaj, status, suprugu (Katarina Bistrovic´-Darvas), prokazan, uhic´en, ponizavan, izudaran, ali nikada slomljen. Ni na Golom otoku. Kolarov lik prate i mlate negativci iz Ozne Tarik Filipovic´ i Ivo Gregurevic´.
Izuzetna suradnja s glumcima
Prisnost, neposrednost, slikovitost, vjerodostojnost, istancano oko za anegdotalne i vizualne sitnice, bogati dijalozi s poantama u puckom humoru (u ovom filmu kontrapunktirani s biblijskim reminiscencijama, marksistickim vulgarnostima, nacistickim ludorijama i govorom torture Ozninih isljednika) te izuzetna suradnja s glumcima kao i u prethodnim filmovima "Kad cujes zvona", "U gori raste zelen bor" i "Povratak" vode "Dugu mracnu noc´" na vrh Vrdoljakova stvaralastva. Spomenuti glumci, tu je i Boris Dvornik u ulozi Ivanova oca (stalni Vrdoljakov glumac), daju na ekranu nepatvorenu razigranost, prirodnost i uvjerljivost kakvu rijetko mozemo zapaziti u hrvatskom filmu.
Kamera Vjekoslava Vrdoljaka pruza filmu mracno i svijetlo ozracje uvijek sukladno radnji, razvitku likova, prijelomnim trenucima price i nasluc´ivanjima, pretezito opasnim i kobnim. Obzor, beskrajni obzor nad slavonskom ravnicom, s olovnim, sivim, purpurnim, violetnim modrim oblacima, zrcalo je zbivanja apokalipticke surovosti. Posjeduje draz i uzas vizualnosti, podaruje filmu iznimne simbolicke i emocionalne vrednote.
"Dugu mracnu noc´" smatramo dugo iscekujuc´om alternativom ultraljevicarskim - neosporna artizma - "Vecernjim zvonima" Lordana Zafranovic´a. Vrlo gledljiva, iako traje oko 200 minuta, jakih dojmova, "Duga mracna noc´" ne ostavlja nikoga u udobnosti, nedodirljivosti i neosjetljivosti.
Aldo PAQUOLA
Novi list ( www.novilist.hr ), 16. ozujka 2004.
"DUGA MRACNA NOC´" REDATELJA ANTUNA VRDOLJAKA
Film jakih dojmova
Glumci u Vrdoljakovu filmu daju na ekranu nepatvorenu razigranost, prirodnost i uvjerljivost kakvu rijetko mozemo zapaziti u hrvatskoj kinematografiji. Vrlo gledljiva, iako traje oko 200 minuta, "Duga mracna noc´" ne ostavlja nikoga u udobnosti, nedodirljivosti i neosjetljivosti
Nakon sto smo ispratili film "Svjedoci" redatelja Vinka Bresana - u Rijeci je u kinu Teatro Fenice izdrzao umjetno odrzavan na zivotu, mizerna odaziva gledatelja, puni tjedan - stigla je "Duga mracna noc´", novi hrvatski film na ogled domac´em filmu vec´ predugo nesklonim ocima. Poznati filmski i TV redatelj, nekada i popularni glumac, Antun Vrdoljak bio je odsutan iz hrvatske kinematografije od daleke 1988. i filma "Glembajevi". Taj film je bio vrlo hvaljen pa Vrdoljakovo apstiniranje nije zbog pokuda, skandala ili bankrota.
Vrdoljak ima zudnju prema filmu, ali zaokupljenost politikom neprestana je opsjednutost staroga maestra. I Krsto Papic´ je trajno zaintrigiran politikom kao magnetom umjetnickih htijenja i interesa, no uvijek na ekranu hladno analiticki suzdrzanih emocija, s teznjom za univerzalnim pa i alegorijskim, skrivajuc´i vlastitu kozu. Ne hitajuc´i za statusom preko politike. Vrdoljak je nakon 1990. bio obnasatelj mnogih visokih i utjecajnih drzavnih duznosti i posve je zanemario film. Vec´ina redatelja i njihovih filmova nastalih nakon uspostave samostalne hrvatske drzave nisu dorasli - glede umjetnickih, produkcijskih i drustvenih implikacija - Vrdoljakovom opusu.
Podvig njemackog bataljuna
I sada 2004. "Duga mracna noc´". Vrdoljakov scenarij ima povijesno epsko zariste u burnom, katastrofalnom i prijelomnom razdoblju od 1940. do 1952. sto u valovima potresahu jugoslavenske, balkanske prostore, a sredisnji zemljovid je neimenovano slavonsko mjesto nastanjeno Hrvatima i Nijemcima. Vrdoljak je osamdesetih bio zaokupljen scenarijem o nastanku partizanske postrojbe "Ernest Tellmann" (predvodnik njemackih komunista) u Hrvatskoj 1943. kao vojske pripadnika njemacke nacionalne manjine. "Duga mracna noc´" je mozda preradba i znatna dopuna tih Vrdoljakovih scenarijskih i tematskih nauma.
Sredisnji lik filma je Hrvat Ivan Kolar (Goran Visnjic´), zbivanja izlaze iz ratnih vremena u poratnu Jugoslaviju Tita i OZNE, no njemacka brazda u filmu jaka je i mi odista gledamo vojni podvig bataljuna "Ernesta Tellmann", napad na njemacki vlak, kao dio krvi i mraka u "Dugoj mracnoj noc´i".
Uvod filma, bozic´no doba 1940., otvara zimski krajolik u gotovo zimskoj idili. Domac´i Nijemci, recimo stari Schmidt (Zarko Potocnjak), na sajmu prodaje robu svima. Nema netrpeljivosti, Bozic´ je u zraku, ljudi dobri, obazrivi, srdacni. Zidovski trgovac Neumann daje bonus stalnim kupcima, katolicima. Ima i zandara, koliko prijetec´ih, toliko karikaturalnih, poput bezimena podnarednika. Upoznajemo i Ivana Kolara, on zavrsava agronomiju u Zagrebu i dolazi posjetiti roditelje. Rekosmo, gotovo idila. Jer zlo izbija uvezeno iz Hitlerove Njemacke za arijevske izljeve pripitih, ponekih, slavonskih Nijemaca.
Vrdoljakova skrusenost
Vodec´i lik nije Kolar, on ne donosi bitne odluke, ne daje poticaje, ne stvara podvige (jer za to nije vrijeme, u scenariju), to je mladi zgubidan Mata (Goran Navojac) u krivolovu s dvocjevkom, rasprama sa zandarima i opsluzivanju zgodnih i podatnih seljanki. U rijetkim prizorima seksa u Vrdoljakovim filmovima (erotizam mu je nepotrebni luksuz) obicno bliske tjelesne susrete vizualizira lateralnim napadom kamere na lijevu nogu prileznice, u carapi, razgolic´ena bedra, a ruka ljubavnika puzi njeznom kozom. Redatelj ima smjernost mladomisnika - tako je jednom u zagrebackom "Telegramu" opisana Vrdoljakova estetska i moralna skrusenost u svezi scena skromnih naznaka seksa. Tako je i u "Dugoj mracnoj noc´i".
Rat je sredisnji dio filma. Borbe vode njemacki okupatori, zvjerski krvolocni SS i partizani, mnogi njemackog podrijetla. Partizani i ustase imaju vrlo malo srazova. Ustastvo je u filmu dovezeno njemackim vlakom. Nenapadna, tako rec´i bez dodira, harmonija njemacke vojske i ustasa, dana je zvukom harmonike u njemackim rukama i pjesmom njemackih vojnika na otvorenom vagonu. Vidimo Matu u ustaskoj odori i sa strojnicom u ruci. Vican je tamburici, oruzju mnogo manje. Spasio je Ivana Kolara iz ruku zandara i preko ravnice napustio film. Tek na kraju vidimo Matu, izmrcvarena sudionika Kriznog puta, pripremljena za smrt. Ivan Kolar 1945. kao partizanski pukovnik vrac´a Mati dug.
U fabuli lik Kolarov jaca. On je u partizanima zbog osjec´aja pravde i covjecnosti, ali uskoro razabire okrutnu prijetvornost komunistickog inzenjerstva utjelovljena u liku partizanskog zapovjednika (Mustafa Nadarevic´), ulazi u sukobe s gvozdenim drugovima, razvidan mu je balkanski staljinizam s Titovim licem. Gubi utjecaj, status, suprugu (Katarina Bistrovic´-Darvas), prokazan, uhic´en, ponizavan, izudaran, ali nikada slomljen. Ni na Golom otoku. Kolarov lik prate i mlate negativci iz Ozne Tarik Filipovic´ i Ivo Gregurevic´.
Izuzetna suradnja s glumcima
Prisnost, neposrednost, slikovitost, vjerodostojnost, istancano oko za anegdotalne i vizualne sitnice, bogati dijalozi s poantama u puckom humoru (u ovom filmu kontrapunktirani s biblijskim reminiscencijama, marksistickim vulgarnostima, nacistickim ludorijama i govorom torture Ozninih isljednika) te izuzetna suradnja s glumcima kao i u prethodnim filmovima "Kad cujes zvona", "U gori raste zelen bor" i "Povratak" vode "Dugu mracnu noc´" na vrh Vrdoljakova stvaralastva. Spomenuti glumci, tu je i Boris Dvornik u ulozi Ivanova oca (stalni Vrdoljakov glumac), daju na ekranu nepatvorenu razigranost, prirodnost i uvjerljivost kakvu rijetko mozemo zapaziti u hrvatskom filmu.
Kamera Vjekoslava Vrdoljaka pruza filmu mracno i svijetlo ozracje uvijek sukladno radnji, razvitku likova, prijelomnim trenucima price i nasluc´ivanjima, pretezito opasnim i kobnim. Obzor, beskrajni obzor nad slavonskom ravnicom, s olovnim, sivim, purpurnim, violetnim modrim oblacima, zrcalo je zbivanja apokalipticke surovosti. Posjeduje draz i uzas vizualnosti, podaruje filmu iznimne simbolicke i emocionalne vrednote.
"Dugu mracnu noc´" smatramo dugo iscekujuc´om alternativom ultraljevicarskim - neosporna artizma - "Vecernjim zvonima" Lordana Zafranovic´a. Vrlo gledljiva, iako traje oko 200 minuta, jakih dojmova, "Duga mracna noc´" ne ostavlja nikoga u udobnosti, nedodirljivosti i neosjetljivosti.
Aldo PAQUOLA
Novi list ( www.novilist.hr ), 16. ozujka 2004.