Marijan Busic: The Cravat Day to be marked on October 18th each year throughout the world
http://www.croatia.org/crown/articles/10730/1/Marijan-Busic-The-Cravat-Day-to-be-marked-on-October-18th-each-year-throughout-the-world.html
By Nenad N. Bach and Darko Žubrinić
Published on 08/21/2015
Louis XIV (1638-1715), a famous French emperor, with his cravat. Note that he was born precisely in the year when Ivan Gundulić died.
Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!
 | Academia Cravatica, a non-profit institution dedicated to the phenomen and culture of Croatian necktie, the cravat, aims to promote the cravat as a part of Croatian, European and also world heritage. This year, Academia Cravatica decided to pay special attention to international celebration of the Cravat Day, and is now in the process of inviting numerous Croats and their ancestors living abroad to join together on October 18th, put on their Croatian cravat with pride and, joining with others, remember the values it represents. The founder and director of Academia Cravatica is Mr. Marijan Bušić, successful and very creative Croatian entrepreneur in the city of Zagreb. |
Academia Cravatica is a non-profit institution in Zagreb dedicated to the phenomen and culture of Croatian necktie, the cravat
Marijan Bušić, founder and director of Academia Cravatica
Cravat around Arena in Pula (Istrian Peninsula, Croatia), the seventh largest arena in the world
The largest cravat in the world, tied around the Arena in Pula, Croatia.
| Celebration of the Cravat Day spreads throughout the world: On October 18th Croatian diaspora joins to celebrate the Cravat Day! Academia Cravatica, a non-profit institution dedicated to the phenomen and culture of Croatian necktie, the cravat, aims to promote the cravat as a part of Croatian, European but also and world heritage. This year, Academia Cravatica decided to pay special attention to international celebration of the Cravat Day, and is now in the process of inviting numerous Croats and their ancestors living abroad to join together on October 18th, put on their Croatian cravat with pride and, joining with others, remember the values it represents. Academia Cravatica was founded in 1997 and one of its major initiatives is also the Cravat Day, that is now traditionally celebrated throughout Croatia since 2008 on October 18th. Since it originated from the Croats, in 2008 the Croatian Parliament showed the cravat special honor by establishing Cravat Day. Since then Cravat Day has been celebrated each year in Croatia, and is being increasingly accepted in other countries too all around the world. „Relying on increasing interest for our Cravat Day in Croatia, but also among our diaspora, we have decided for this year to put our efforts into joining together our people living abroad with our homeland, and prepare a grand celebration of the Cravat Day 2015, showing that we are proud to be the homeland of the cravat. For us, the cravat symbolises bonding and by this year's intiative, Croats are bonding together across the world to celebrate the Cravat Day connecting Croatian culture with cultures of other nations,“ said prof. Marijan Bušić, initiator and director of Academia Cravatica. Academia Cravatica continuously carries out various projects whose purpose is to develop new ways to present the cravat as a cultural phenomenon. Already in the year 2003, prof. Marijan Bušić launched a sensational project - the installation of a red cravat around the Arena in Pula , the best preserved Roman amphitheatre in the world, symbolically connected the past and the future, the ancient times and the modern civilisation. Millions of people around the world have seen this Academia Cravatica’s largest project with its cravat being 808 meters long, and 25 meters wide. The project was performed in Pula on 18th October 2003, and since then, this day has been picked as the Cravat Day. What followed during the forthcoming years were many great projects celebrating the Croatian cravat under the artistic concept „KravatArt“ such as: „Cravat Around Croatia“ (2006) or the project "The Tie In The Rye”, or installations with red cravats on famous monuments in Croatia, but also other European cities. Furthermore, a thematic exhibition „Challenge of Cravat“ travelled the world already, with exhibitions taking place in Egypt, South Africa, Poland, Austria, Germany, Chile and other countries. A very successful project of Academia Cravatica is also the project of „Changing of the guard of honour of the Cravat Regiment“ parading in Zagreb in the uniform of Croatian cavalrymen of the 17th century who were in fact the initiators of the fashion of wearing the cravat and educating visitors of the country that Croatia is the homeland of the cravat. Modern-day tie has evolved from a part of the traditional uniform of Croatian soldiers worn during the the Thirty Years' War in the 17th century, but it was also traditionally a part of the Croatian folk and national costumes that are stil appearing in many parts and counties of Croatia. The oldest known portrait with a cravat originates from the year 1622 and it depicts the most prominent Croatian Baroque poet Ivan Gundulić. Academia Cravatica hereby wishes to invite all Croatian cultural, sports and other associations as well as clubs that wish to participate in the Cravat Day 2015 and contribute to our global celebration to contact the coordination for international celebration of the Cravat Day 2015. We invite all memebers of Croatian community to join us and contact us via our official e mail address: info@academia-cravatica.hr ACADEMIA CRAVATICA Kaptol 13, 10000 Zagreb, Hrvatska |
Ban Josip Jelačić, Croatian statesman from the 19th century, with a cravat around his neck.
Croatian horseman with cravats around their necks, in front of the Zagreb Cathedral.
| The name of Cravat is derived from Croatian name Croatian soldiers served in many European armies since the seventeenth century. So in the French army in the 17th century, during the reign of Louis XIII, there was a cavalry composed exclusively of the Croats, called Royal - Cravate, which existed in the period of 1664-1789. These soldiers gave the world something that is today unavoidable in fashion: the tie, called la cravate by the French and by the Germans die Krawatte - the expression was coined from the Croatian name, and mentioned for the first time in 1651. The name entered also
and many other. So when you wear a tie, remember its Croatian origin. Source Cravat, die Krawatte |
Ivan Gundulić (1589-1638), a famous Croatian poet, with his cravat in 1622. It is the first cravat known in history.
| THE CRAVAT UMJESTO TIE ILI NECKTIE Iz fraze To tie the cravat nastala je riječ tie! Povodom Međunarodnog dana kravate 18. listopada pozivamo sve korisnike i govornike engleskog jezika da čvorovani rubac oko vrata nazovu prvotnim imenom the cravat umjesto tie ili necktie. Modu nošenja čvorovanog rupca - kravate, kao i riječ "cravate" - u obliku "the cravat", u Englesku je prenio Charles II, po povratku iz egzila, 1660. godine. Kasnije, iz fraze "to tie the cravat" razvili su se u engleskom jeziku novi nazivi za kravatu - "tie" i "necktie". Prvotni naziv "the cravat" danas u engleskom jeziku ima reducirano značenje i označava šal koji je opušteno vezan oko vrata, najčešće stavljen unutar košulje. S obzirom da je riječ "kravata" izvorni naziv za čvorovani rubac te prihvaćen u većini svjetskih jezika, Academia Cravatica predlaže da se i u engleskom jeziku za kravatu, umjesto riječi "tie" i "necktie" reafirmira prvotni naziv "the cravat"... Etimologija riječi cravat ima hrvatske korijene. Pojam cravate, kao oznaka za rubac, kravatu koji su vrijeme Tridesetogodišnjeg rata hrvatski vojnici nosili čvorovanu oko vrata, ulazi u francuski leksik sredinom XVII. stoljeća, u vrijeme kralja Luja XIV. Naime, u to su vrijeme Francuzi Hrvate nazivali les cravates, dok je njemački termin glasio Krawaten. (iz knjige "Kravata - hrvatski ures na vratu svijeta", Danijel Načinović, Academia Cravatica, 2007.) | THE CRAVAT INSTEAD OF A TIE AND NECKTIE The word tie has developed from the phrase To tie the cravat! On the occasion of the International Day of The Cravat on the 18th of October we invite all the English speaking individuals to call the knotted scarf around their neck by it's original name the cravat instead of tie and necktie. The fashion of wearing knotted scarves in England as well as the word "cravate" in the form of "the cravat" introduced King Charles II in 1660, upon his return from exile. Later on from the expression „to tie the cravat“ a new name developed for the cravat in English - the "tie" and "necktie". Today, the original word cravat in modern English signifies a wide straight piece of fabric worn loosely tied round the neck, most often tucked inside an open-necked shirt. Considering that the word "cravat" originally meant a tied scarf, and has been accepted by the majority of languages in the world to denote the modern tie, the proposal of Academia Cravatica is to re-establish, also in English, the original word "cravat" instead of the words "tie" and "necktie". The etymology of the word "cravat" has Croatian roots. The expression "cravate" symbolizing the scarf - cravat worn by Croatian soldiers in The Thirty Years war entered the French lexic in the middle of the XVII century, during the reign of the King Louis XIV. In those days the Croats were called "les cravats" in France, and the corresponding term in German was "Krawaten" ( from the book "The Cravat - Croatian adornment on the world's shirt", Danijel Načinović, Academia Cravatica, 2007.) |
Louis XIV (1638-1715), a famous French emperor, with his cravat. Note that he was born precisely in the year when Ivan Gundulić died.
| IVAN GUNDULIĆ NOSIO JE KRAVATU PRIJE LUJA XIV. Iako se do sada vjerovalo kako je francuski kralj Luj XIV. na jednom portretu nastalom krajem 16. stoljeća prvi koji na nekoj slici nosi kravatu, odnosno rubac kao njezinu preteču, sada je očito da je najstariji portret sa nositeljem kravate ipak nastao u jednom hrvatskom gradu. Riječ je dakako o Dubrovniku. Naime, nedavno je otkriveno da slavni dubrovački pjesnik Ivan Dživo Gundulić na portretu iz 1622. godine koji se čuva u Kneževu dvoru, oko vrata nosi rubac koji se vezivao poput kravate. Ta spoznaja daje nove naglaske o liku dubrovačkog velikana Gundulića, ali nove činjenice ujedno rasvjetljuju još jednom i podrijetlo kravate. Sve to zapravo znači da se u Dubrovniku kravata počela nositi čak 55 godina prije nego u Francuskoj, a sada za to postoji i konkretan dokaz. Iako je spomenuti Gundulićev portret godinama izložen u Kneževu dvoru, zanimljivo je kako se sve do sada nije uočilo da veliki pjesnik ne nosi obični rubac već upravo kravatu. "Dubrovnik je jedan od najvećih hrvatskih brandova, jednako kao i kravata, a ovim otkrićem ta se dva branda još više nadopunjuju", istaknula je među ostalim na konferenciji za novinare priređenoj u atriju dubrovačke palače Sponza povodom tog otkrića, Mirta Hansal iz Odnosa s javnošću ustanove "Academia Cravatica". Osim toga, Dubrovnik i kravata su ujedno svaki za sebe i višestoljetna priča o slobodi. Uz taj ekskluzivitet, u Dubrovniku je spomenuto kako je nedavno također otkriven i zemljovid iz 17. stoljeća koji se odnosi na područje Slavonskog Broda, a na kojemu je vidljivo da je jedna utvrda nazvana Cravatten Statt. "Zemljovid je izradio Nizozemski kartograf Nikola Sparr de Bensdorf, a u nastojanju da zabilježi što precizniji raspored vojnih snaga Habsburške monarhije prema Osmanskom carstvu, kako konjice i pješaštva tako i zapovjednog mjesta u sklopu utvrde za razdoblje od 10. do 12. listopada 1697. godine, unio je i brojne toponime. Upisao je među ostalim i naziv utvrde 'Cravatten Statt'. Taj je oblik u arhaičnom njemačkom jeziku označavao hrvatski grad dok ga danas nalazimo u više jezičnih varijanti kao naziv za kravatu. Iz svega je neosporno da kravata potječe od Hrvata", naglasio je u palači Sponza povjesničar umjetnosti i kustos Muzeja kravate u osnivanju, Nikola Albaneže. No, tu svakako nije kraj novim povijesnim i drugim otkrićima i zanimljivostima vezanima uz podrijetlo kravate kao ni uvijek jedinstvenim projektima "Academie Cravatice" kao istinskog promicatelja branda 'Croata', zahvaljujući kojima kravata diljem svijeta postaje sve više prepoznatljiva kao jedan od najizvornijih hrvatskih brandova. Renata Debeljak Izvor: Academia Cravatica | IVAN GUNDULIĆ WORE A CRAVAT BEFORE LOUIS XIV Although it has always been thought that the French King Louis XIV was the first to wear something resembling a cravat, or a scarf as its predecessor, on a portrait dating from the end of the 16th century, it is now clear that the oldest portrait of someone wearing a cravat was painted in a Croatian city. This was of course Dubrovnik. That is to say, it was recently discovered that the famous Dubrovnik poet, Ivan Dživo Gundulić, on a portrait dating from 1622 and kept in the Rector’s Palace, is wearing a scarf around his neck, tied like a cravat. This insight gives a new emphasis to the character of the great man of Dubrovnik, Gundulić, but the new facts also shed light once more on the origins of the cravat. This all means in fact that the cravat was worn in Dubrovnik as long as 55 years before it was worn in France, and there is real evidence to support this fact. Although this portrait of Gundulić has been on show in the Rector's Palace for many years, it is interesting that it has never been noticed before now that the poet is not wearing a normal scarf, but precisely a cravat. "Dubrovnik is one of the greatest Croatian brands, just like the cravat, and with this discovery these two brands now complement one another even more" it was pointed out, amongst other things, at the press conference in the atrium of the Dubrovnik Sponza Palace, on the occasion of this discovery, by Mirta Hansal, a public relations officer from "Academia Cravatica". Moreover, Dubrovnik and the cravat are each in their own way a symbol of the centuries long story of freedom. As well as this exclusive, it was mentioned in Dubrovnik that a 17th century map was recently discovered in the area of Slavonski Brod, on which it is visible that a fortress there is called Cravatten Statt. "The map was drawn by the Dutch cartographer Nikola Sparr de Bensdorf, and in an attempt to record as precisely as possible the layout of military forces in the Habsburg Monarchy, facing the Ottoman Empire, both cavalry and infantry, as well as command posts, as part of the fortifications for the period from 10th to 12th October 1697, he added a number of toponyms. He wrote amongst other things the name of the fortress as Cravatten Statt. This form of archaic German language indicated a Croatian castle, whilst today we find it in various linguistic forms as the word for a cravat. From all this it is indisputable that the cravat originates from the Croats", it was pointed out in the Sponza Palace by the art historian and curator of the Museum of the Cravat, which is in the process of being established, Nikola Albaneže. However, this certainly is not the end of the new historical and other discoveries and interesting facts related to the origins of the cravat, nor the always unique projects run by Academia Cravatica, as the true promoter of the Croata brand, thanks to which the cravat is becoming increasingly recognized throughout the world as one of the most original Croatian brands. Renata Debeljak Source: Academia Cravatica |
U boj! Kwansei-Gakuin Choir from Kobe, Japan, singing in Zagreb, Croatia, in front of the CROATA shop.
| Fascinantna poduzetnička priča o kravati U utorak, 22, siječnja 2013. godine u emisiji „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju razgovarao sam s poduzetnikom Marijanom Bušićem, osnivačem i suvlasnikom poduzeća POTOMAC d.o.o. koje proizvodi naše čuvene Croata-kravate, osnivačem ACADEMIAE CRAVATICE, koja ima zadatak istraživanje, razvijanje i promicanje kravate kao dijela hrvatske i svjetske kulturne baštine i kreatorom nevjerojatnih, spektakularnih projekata kojima se divio cijeli svijet. Čuli smo jednu fascinantnu poduzetničku priču, punu ideja, mašte i nevjerojatnih, kreativnih projekata. Doznali smo kako je stvoren hrvatski nacionalni brand Croata kravata, svjetski prepoznatljiv brand kao jedan od simbola hrvatskog identiteta. To je jedini pravi proizvodni brand stvoren u novoj Hrvatskoj. Razgovarali smo i onim aspektima poduzetništva o kojima se rijetko govori, o duhovnoj strani poduzetništva, o svetom Josipu, Isusovom ocu koji nije bio samo fizički radnik, bio je i poduzetnik, o kršćanstvu koje je puno primjera poduzetničkog stvaranja i kapitalizmu koji svoje temelje nalazi u katoličanstvu. Gospodin Marijan Bušić je profesor, diplomirao je filozofiju i sociologiju i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i 1990. godine krenuo je u poduzetništvo, zajedno sa svojim prijateljem i partnerom Zlatkom Penavićem. I to u najtežim vremenima, nesigurnosti i neizvjesnosti, pred rat, kada su Milošević i JNA bili pred vratima. Živio je u Velikoj Gorici sa ženom i četvero male djece, (sada ima šestero odrasle djece), napustio je siguran posao, stavio hipoteku na kuću radi podizanja kredita za pokretanje tvrtke i krenuo u neizvjesnost, u poduzetništvo da realizira jedan svoj san. Ima malo ljudi koji bi se u tim uvjetima uputili u poduzetnički rizik. Kaže da ga je za taj pothvat ohrabrila biblijska priča o proroku Jeremiji koji je trgovao dok je u zatvoru, a pred vratima Jeruzalema bila je neprijateljska, babilonska vojska. Zanimljiva je priča kako je izabrao naziv POTOMAC za svoju tvrtku. Iza tog naziva je jedna lijepa i zanimljiva priča o Hrvatima, Croatan Indijancima i Dubrovčanima u Novom svijetu. U životu gospodina Bušića su čvrsto povezani iskrena i duboka vjera i poduzetništvo. Kako to ide skupa? Uobičajeno je mišljenje da poduzetnici misle samo na profit i da kod toga često ne paze na moralna pravila, zapravo u javnosti vlada uvjerenje da je biznis u suštini „prljava i nemoralna“ aktivnost koja se temelji na pohlepi. Gospodina Bušića takvo mišljenje ljuti, a pogotovo kada dolazi iz vjerskih krugova. On to smatra simptomom „starozavjetnog farizejstva”, licemjerja koje vlada u dobrom dijelu hrvatske društvene i vjerske javnosti. Ispričao je da je sveti Josip, bio poduzetnik i da su rad i kreacija duboko ukorijenjeni u Bibliji. Razjasnili smo još jednu predrasudu koja je jako često prisutna. Naime, misli se da je protestantska etika temelj kapitalizma, dok se po tom razmišljanju katolička etika teže uklapa u pravila biznisa. Takvi stavovi posljedica su radova njemačkog sociologa Maxa Webera koji je još 1905. godine pisao o protestantskoj radnoj etici i duhu kapitalizma. Po njemu je protestantizam stjecanje profita pretvorio u etičku vrijednosti samu po sebi i zato smatra da su protestanti uspješniji u biznisu od katolika. Gospodin Bušić se ne slaže s tim mišljenjem i ističe da je kapitalizam zapravo nastao u katoličanstvu i na mnogobrojnim primjerima pokazuje da katolička vjera može itekako dobro funkcionirati u poslovnom svijetu koji traži kreaciju. On je sam najbolji primjer za to. Razgovarali smo i o čuvenim spektakularnim projektima, umjetničkim instalacijama koje je upoznao cijeli svijet. To su projekti koje je realizirala Academia Cravatica po njegovoj ideji, „Kravata oko Hrvatske“, iz 2006., „Kravata oko Arene“, iz 2003., „Kravata u žitu“, „Kravat pukovnija“ i mnogi drugi. Procjenjuje se da je više od milijardu ljudi putem svjetskih televizijskih postaja vidjelo instalaciju „Kravata oko Arene“, taj njegov dosad najveći projekt. Hrvatski sabor je 2008. godine, datum 18. listopada proglasio Danom kravate u Republici Hrvatskoj. Tog je datuma „izvedena“ Kravata oko Arene. Ta inicijativa je na najboljem putu da postane međunarodni Dan kravate. Trebamo još spomenuti da se svake subote i nedjelje u središtu Zagreba, na Markovom trgu, održava atraktivna smjena straže Kravat pukovnije. Gospodin Bušić ima veliku obitelj sa šestero djece, iako misli da to nije dovoljno velika obitelj i žao mu je da nema još više djece. Njegova djeca polako preuzimaju tvrtku, a sin Franjo je direktor poduzeća. Cijeli zanimljivi razgovor s gospodinom Bušićem možete poslušati na snimci u prilogu malo niže. Marijan Ožanić, Zagreb |
An interview with Marijan Bušić conducted by Marijan Ožanić, in Croatian (Hrvatski katolički radio, Argumenti, 20. svibnja 2014.):
| Nakon domovine, Dan kravate prihvaća i dijaspora: Hrvati i njihovi prijatelji širom svijeta 18. listopada obilježit će Dan kravate! Neprofitna ustanova Academia Cravatica iz Zagreba već dugi niz godina intenzivno promiče kravatu kao hrvatsku, ali i europsku i svjetsku kulturnu baštinu, a ove je godine pokrenula inicijativu da Dan kravate koji se slavi 18. listopada u Hrvatskoj, ove godine proslavi i s ponosom obilježi što više Hrvata u iseljeništvu, zajedno sa svojim prijateljima. Kravata svojim neizmjernim simboličkim potencijalom doista ima epohalnu važnost za Hrvatsku, ali i Europu i svijet. Pri tom valja naglasiti i da je kroz stoljeća upravo čovjek s kravatom bio istoznačnica za Europljanina. Ovaj jedinstveni i danas, globalno gledano, neizostavni modni dodatak izvorni je i autentični hrvatski doprinos globalnoj kulturi odijevanja, ali i općoj kulturi. Kroz povijest, kravata je izrastala u simbol civiliziranog svijeta i u današnje vrijeme ona je univerzalni simbol čitavog niza ljudskih vrijednosti poput dostojanstva, poštovanja, samosvijesti, ljubavi, svečanosti i otmjenosti. Kravata je, dakako, i jedan od najistaknutijih i neizostavnih simbola modernoga poslovnog svijeta i poslovne uspješnosti. Osnovana 1997. godine u Zagrebu, na inicijativu Marijana Bušića, čovjeka koji je istinski spiritus movens brojnih uspješnih projekata o kravati i čija je posvećenost fenomenu i kulturi kravate etablirala Zagreb kao Prijestolnicu kravate te pronijela svijetom činjenicu da je Hrvatska domovina kravate, Academia Cravatica ustoličila je i Dan kravate koji se od 2008. godine tradicionalno obilježava svakog 18. listopada. Budući da potječe od Hrvata, Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši 2008. godine 18. listopad Danom kravate. Od tada se Dan kravate svake godine svečano obilježava u Hrvatskoj, a već tijekom proteklih godina, njegovo je obilježavanje započelo u raznim dijelovima svijeta, uz veliko zanimanje hrvatskih, ali i inozemnih medija. Ove se godine, pak, uz potporu i mentorstvo ustanove Academia Cravatica očekuje posebno velik angažman i doseg proslave Dana kravate u inozemstvu, uz potporu hrvatskih iseljenika i njihovih prijatelja, pripadnika mnogih nacija. „Ove godine želimo dosadašnje veliko zanimanje za Dan kravate u domovini dodatno prošititi te povezujući domovinu i naše iseljeništvo, organizirano i ponosno pronijeti glas o Hrvatskoj kao Domovini kravate u domaćoj i svjetskoj javnosti, istodobno ističući kravatu kao hrvatsku, ali opet i toliko europsku i svjetsku. Priča o kravati je i priča o vezivanju, a prijedlog obilježavanja Dana kravate na europskoj i svjetskoj razini nova je prilika da mi, kao Hrvati i Europljani, učvršćujemo veze između sebe, ali i veze sa cijelim Svijetom“, pojašnjava Marijan Bušić, ravnatelj ustanove Academia Cravatica. Prof. Bušić već je 2003. godine izveo senzacionalni autorski projekt „Kravata oko Arene“, koji je izveden u Puli upravo 18. listopada, na dan koji je simbolički ostao datumom proslave Dana kravate. Bušićev projekt vezanja kravate oko Arene, najočuvanijeg rimskog amfiteatra na svijetu, ocijenjen je kao najambiciozniji, najosmišljeniji koncept i projekt promocije hrvatskog identiteta u svijetu. Tom je instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate, svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Više od milijardu ljudi putem svjetskih televizijskih postaja vidjelo je taj dosad najveći projekt ustanove Academia Cravatica, i „mega-kravatu” dugu 808 metara, a široku 25 metara. Tijekom godina, ustanova Academia Cravatica realizirala je brojne uspješne projekte i umjetničke instalacije objedinjene pod konceptom KravatArt, poput projekta „Kravata oko Hrvatske“ (2006.) kada je crveni konac dugačak četiri tisuće kilometara provučen kroz 18 hrvatskih županija, kopnenim, riječnim i morskim putem i projekta „Kravata u žitu“ (2007.). Također, ustanova Academia Cravatica u kontinuitetu provodi projekt instalacija kravata na spomenicima velikana i na poznatim građevinama u Hrvatskoj i inozemstvu, a tu su i brojne izvedbe izložbe „Izazov kravate“ koje su obišle svijet i gostovale u Egiptu, Južnoafričkoj republici, Poljskoj, Austriji, Njemačkoj, Čileu i drugim državama. Jedan od iznimno uspješnih projekata ustanove Academia Cravatica je i projekt Počasne satnije Kravat pukovnije koja je izrasla u najveću turističku atrakciju u Gradu Zagrebu i koja na najoriginalniji način istodobno oživljava povijesne početke kravate i poznato junaštvo hrvatskih vojnika. Naime, u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću, hrvatska laka konjica posvuda je bila na glasu kao vojska iznimnih ratnika. Pored vojne vještine, vojnici su se odlikovali i jednim zanimljivim detaljem, nosili su rupce omotane oko vrata, a ti su rupci potekli iz hrvatske pučke tradicije u kojoj je rubac bio sastavni dio muške svečane narodne nošnje. Kolika je raširenost rubaca u hrvatskim krajevima najbolje je vidljivo u brojnim narodnim nošnjama, ali i u narodnim pjesmama. Pod raznim nazivima – podgutnica, poša, facol – srećemo se s rupcem svezanim u čvor muškoga vrata, dok u stihovima svezani rubac postaje metafora vjernosti. Međutim, i na portretima dubrovačkih plemića nailazimo na dugačke rupce omotane oko vrata. Najreprezentativniji je u tom smislu portret najvećega hrvatskog baroknog pjesnika Ivana Gundulića. Napose je zanimljivo osvijestiti značenje rubca u vrijeme nastanka toga portreta – 1622. godine – europsko plemstvo još uvijek nosi krute ovratnike koje će sredinom 17. stoljeća zamijeniti na francuskome dvoru krštena Kravata! S obzirom na upravo istaknutu važnost rubaca, nije nimalo čudno što su zaručnice svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti, posebno u presudnim trenucima prije odlaska u rat. Taj rubac zavezan u čvor oko muškog vrata brzo se na francuskom dvoru proširio i kao modni detalj te preuzima etničko ime: naziv za narod – Cravates (Croates, Hrvati) postaje i naziv za predmet – kravatu. Današnja Počasna satnija Kravat pukovnije svake subote i nedjelje u Zagrebu – Prijestolnici kravate točno u podne na Trgu sv. Marka izvodi program Smjene straže i ophodnje užim centrom Zagreba, a konjanici i pješaštvo, zajedno s bubnjarskim orkestrom, odjeveni su u replike uniformi hrvatske lake konjice iz 17. stoljeća. Dok Počasna satnija Kravat pukovnije tijekom ljetnih mjeseci u Zagrebu plijeni pažnju brojnih turista i turističkih grupa koje pristižu u Zagreb, u ustanovi Academia Cravatica pripreme za obilježavanje Dana kravate 18. listopada već su u punom jeku. Hrvatski akademski kulubovi, kulturno-umjetnička društva i sportska društva širom Europe, ali i u Australiji i SAD-u, udružuju se kako bi što dostojanstvenije obilježili Dan kravate, a mnogi od njih ugostit će i prigodnu izložbu o povijesti kravate. Neprofitna ustanova Academia Cravatica poziva sve zainteresirane hrvatske klubove i organizacije u iseljeništvu koji se ove godine žele uključiti u obilježavanje Dana kravate da se jave u koordinaciju ovogodišnje proslave u ustanovu Acedemia Cravatica i pridruže se europskom i svjetskom obilježavanju Dana kravate! Molimo sve zainteresesirana da se obrate na: info@academia-cravatica.hr ACADEMIA CRAVATICA Kaptol 13, 10000 Zagreb, Hrvatska |
Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!