Celebrations of the fest day of St Blaise (in Croatian, Sveti Vlaho), Dubrovnik patron saint, is celebrated since 972 AD, that is, continuously for 1040 years. This patron relates Dubrovnik and Croatia with Armenia, because St Blais was Armenian saint. The Festival of St Blaise is also the City of Dubrovnik Day. Croatian-Armenian friendship society has been founded in Croatia's capital Zagreb in 2003. Its current president is Croatian pianist Naira Astaryan of Armenian origin. |
Thousand Year Old Celebration of the Dubrovnik Patron, St Blaise Ever since the year 972, when people began to celebrate it, the feast day of St Blaise, Dubrovnik patron saint, has been a quite special festival, typical of Dubrovnik. Apart from the opening ceremony on Candlemass Day a festive procession in Stradun is organised with a large number of congregation members taking part. A series of church and secular concerts, exhibitions, book presentations and theatre guest performances are dedicated to the patron saint of Dubrovnik, whose statues look at us from the city walls and gates and whose caring hand guards Dubrovnik on his palm. The feast day of St Blaise, Dubrovnik patron saint – portrayed as an old man holding a model of the City in his hand, the statues of whom can be seen on the city walls and gates – has been a special day for the City of Dubrovnik ever since the year 972, when people began to celebrate it. The celebration is quite special and characteristic of Dubrovnik. It begins on Candlemass Day (2 February) with the release of white doves, the symbols of freedom and peace, in front of St Blaise's Church and with the raising of St Blaise's flag on Orlando's Column. On St Blaise's Day (3 February) the relics of St Blaise are carried in Stradun and the streets of Dubrovnik in a huge procession of banners and people of faith from the Dubrovnik surroundings. The most valuable among the relics of the Dubrovnik Cathedral, Jesus’ loincloth, is carried under a canopy. In front of St Blaise's Church the banners are unfurled in a special way. They bow paying respect to the saint who has watched over Dubrovnik for many centuries. This is the opportunity for the banner carriers to show this special skill, as well as their exquisite and rich folk costumes which attract attention with their genuineness and beauty. The priests perform the throat blessing ceremony for the congregation members who visit the church the whole day long. The ceremony, which comprises the blessing in front of the interweaved candles, is believed to protect from throat diseases. At sunset the stained-glass windows and laurel decorations in the church of the Dubrovnik patron saint radiate with a special glow. With the blessing of St Blaise they bid farewell to the faithful residents and guests of Dubrovnik until next year. The Festival of St Blaise is also the City of Dubrovnik Day. Apart from the spiritual segment of the festival, these days abound with various events. At the festive meeting of the City Council, taking place at the baroque Marin Držić Theatre, the prizes of the City are awarded. During the festival Dubrovnik is visited by the diplomatic corps and numerous prestigious businessmen and politicians from Croatia and Europe. For all of them, as a part of the Dubrovnik tradition, the Candlemass Dinner is organised at Fort Revelin, where the Dubrovnik delicacies – including the sporchi macaroni and doughnuts - will be served. In the time of the festival a series of church and secular concerts, exhibitions, book presentations and theatre guest performances are dedicated to the patron saint of Dubrovnik, whose statues look at us from the city walls and gates and whose caring hand guards Dubrovnik on his palm. Last year, Dubrovnik, for the 1039 th time, honoured its patron Saint Blaise with a wondrous traditional festival, which was included in UNESCO Intangible World Heritage List in 2009. Source visitdubrovnik.hr |
Iz daleke Moskve prigodom Feste Sv. Vlaha stiže čestitka armenskog prijatelja: Šaljem vam dragim Dubrovčanima fotografiju ikone sv.Vlaha iz 17. stoljeća. Ikona se čuva u Muzeju ruske ikone u Moskvi. Štovali ste ga i štujete kao glavnoga branitelja, parca još od druge polovice 10. stoljeća. Svaka vam čast ! Primite srdačne čestitke prigodom feste sv.Vlaha. Neka vas u krugu sveca, bližnjih i prijatelja ispuni sreća blagdanskih dana ! Srdačne pozdrave iz Moskve šalje vam Vas armenski prijatelj prof. Artur Bagdasarov Ikona sv.Vlaha - Druga polovica 17.st. Muzej ruske ikone. Freska mučenja sv. Vlaha. Zorzic Fuka, Atos, 1547. g. Crkva sv. Vlaha u Novgorodu u Rusiji 1407. Slika sv. Vlahe iz Ukrajine
Dvije ruske ikone sv. Vlahe (Svjaščennomučenik Vlasij) iz 17. i 18. stoljeća. Source www.dubrovnikportal.com i prof. Artur Bagdasarov. |
We hope in thenear future the Armenian Catholicos will visit the City. Hrvatsko-Armnesko društvo prijateljstva, that is, Croatian-Armenian friendship society has been founded in Croatia's capital Zagreb in 2003. Its current president is Croatian pianist Naira Astaryan of Armenian origin. The address of the society is Bogovićeva 2/I, 10000 Zagreb, Croatia, Coordination of Croatian Friendship Societies (about 120 of them), +385 1 481 07 44, e-mail khdp@khdp.hr. Uz nadolazeću festu ide i jedna prigodna pjesma! Neka naš opći sv. Vlaho brani i čuva vaš krasan Dubrovnik i lijepu domovinu Hrvatsku! Artur Bagdasarov, Moskva Koncert Kvarteta Komitas u Dubrovniku Društvo prijatelj Armenije poziva na koncert iz ciklusa ''Sto koncerata na sjećanje žrtava armenskog genocida". Koncert će se održati u subotu, 4.veljače 2012. godine u 20 sati u crkvi Male braće u Dubrovniku, u povodu Feste sv. Vlaha. Društvo prijatelja Armenije svake godine povodom Dana Grada Dubrovnika i Feste sv. Vlaha organizira koncerte na kojima nastupaju vrhunski umjetnici iz domovine sv. Vlaha, biskupa iz Armenije. Za ovogodišnju svečanu proslavu blagdana dubrovačkog parca, Društvo organizira koncert svjetski poznatog Kvarteta Komitas iz Erevana, koji su 1924. godine utemeljili armenski studenti Moskovskog konzervatorija u čast najvećeg armenskog skladatelja Komitasa, čije ime nosi i konzervatorij u Erevanu. ZA FESTU SV.VLAHA U CRKVI MALE BRAĆE: "KVARTET KOMITAS" IZ ARMENIJE "Sto koncerata za žrtve armenskog genocida" "Kvartet Komitas" spada među najstarije kvartete na svijetu. Osnovan je 1924.godine na inicijativu armenskih studenata moskovskog konzervatorija Čajkovski. Do sada je gostovao u više od 120 zemalja i nastupao s vrhunskim glazbenicima međunarodnog ugleda. Koncert Kvarteta Komitas u subotu, 4.veljače u 20 sati u crkvi Male braće ujedno je i njihov prvi nastup u Hrvatskoj. Sjetimo se da je ovo treća godina zaredom da armenski umjetnici sudjeluju na festi sv.Vlaha i da svakom tom prigodom predstavljaju svoje najpoznatije umjetnike. A jaka poveznica njihovih gostovanja s festom je činjenica da je sveti Vlaho bio Armenac. Tako će dan poslije feste, u subotu, dubrovačka publika imati prigode čuti ovaj svjetski priznati kvartet koji će izvesti Gudački kvartet E.Mirzoyana i Komitasove Armenske napjeve. Kvartet Komitas: Eduard Tadevosyan, Syuzi Yeritsyan, violine, Aleksandr Kosemyan, viola, Hasmik Vardanyan, violončelo A za kulturnu suradnju između Armenije i Dubrovnika zaslužna je gospođa Naira Asatrjan, predsjednica Društva prijatelja Armenije i inicijatorica svih dosadašnjih događanja. O ovogodišnjem projektu rekla nam je sljedeće: "Ovo je prvi koncert ciklusa Sto koncerata za žrtve armenskog genocida koji će trajati tri godine, a posljednji će se održati 2015.godine, baš na stotu godišnjicu genocida. Meni je bilo sasvim logično da ga započne "Kvartet Komitas" koji ima ogroman repertoar, ali uvijek, pogotovo kad negdje gostuje, svira i armenske skladatelje. Komitas je, naime, bio armenski svećenik koji se rodio 1869. godine u Osmanskom carstvu, a dobio je umjetničko ime po armenskom biskupu iz 7.stoljeća. Skupljao je armenske narodne napjeve ali i turske, kurdske, perzijske po čemu je jako poznat. Komitas je igrom sreće imao utjecajne prijatelje koji su ga spasili od smrti u groznom masakru 1915.godine kojem je bio svjedok i u kojem su stradali mnogi njegovi prijatelji kao i veliki broj vrhunskih armenskih znanstvenika, umjetnika, gotovo sva armenska elita, što je ostavio strašne posljedice na njegovo psihičko zdravlje. Umro je u umobolnici u Parizu, a njegov pepeo je vraćen u Armeniju. Kasnije je skoro svaki armenski skladatelj kao temu koristio Komitasove narodne napjeve. Ovih sto koncerata će izvoditi brojni armenski umjetnici diljem svijeta. Bit će koncerata i u Armeniji, ali je cilj je da se izvode u što više zemalja". A na prijedlog o tome da armenski umjetnici nastupe u Dubrovniku i mimo feste sv. Vlaha, gospođa Asatrjan je dodala: "Naravno da bih željela, ali je jako teško organizirati bilo što jer je Armenija daleko, morate promijeniti tri aviona. Mislila sam organizirati godinu Armenije u Dubrovniku, prošla godina je u Sloveniji cijela bila posvećena Armeniji. Nadam se da ćemo dobiti financijsku potporu. Ja se trudim i da hrvatski umjetnici nastupaju u Armeniji". Dakle, u subotu, 4.siječnja u crkvi Male braće u 20 sati, dubrovačka publika će po prvi put imati prilike čuti "Kvartet Komitas" i djela koja su na programu. S.D. Izvor www.dubrovacki.hr Tihi noćni razgovor tete Ane s njezinim i našim parcem svetim Vlahom Neka te ne zaboli ruka na kojoj grad naš držiš, nigda, nigda, premda ti nije lako, moj sveti Vlaho, ima svakakvijeh nas, što ćeš, i teškijeh i lakih, ovako i onako, lijepijeh, grubih, zlijeh, dobrijeh — ni svi prsti na ruci tvojoj nijesu jednaci; vele mlad baš nijesi, kako ni ja, zato si mudar, hoćeš rijet, i tako i jes, s godištima, po vrsti, sve dođe; ti si vazda s nama i vazda pronat, ne smetaju ti daždi ni žege, da te zebe po ruci splela bi ti rukavicu, ma tebe ne mori studen nego brige, a od njih konat ne može se učinit... ja nâjviše ti, sram nije me, volim tvoju festu, znaš, kad po gradu nose ti ruke, noge, glavu, a ti to sâm sve ozgo gledaš, gledaš i nešto sve u bradu govoriš, pa kad pušte golubice i číčat svi počnu gledajući koja na koju stranu odlećet će, to volim nâjviše ti, zabalat dođe mi, a ne mogu, ma isto ću grličat poć’ ti se, nekako ću niz ulicu se skalat, i valja mi izbrojit barjake, nego stanu preda me pa me smétu — prostimibože, sméli i tebe bi... na Stradun skupi se onda cijeli naš grad što lî na ruci sveđ držiš ga sa svim što u njemu je, dunkve i sa mnom, ja ti cić toga ko u bumbaku, kad zaspim, mirno spim i svunoć, sve do dzore spavam ti kako tić, i zato neka tâ te ruka na kojoj Grad naš držiš ne zaboli nigda, nigda, nigda (1994) Source www.dubrovnikportal.com |
Formated for CROWN by prof.dr. Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!