Bašćanska ploča, oko 1100.:

Zvonimir, kralj hrvatski

U trećem retku znamenite Bašćanske ploče čitamo:

Z'V'NIM(I)R'  (ZVONIMIR)	KRAL'	HR'VAT'SK'[I]

 ************************

Istarski razvod, 1275.-1395.: hrvacko ime - preko 20 puta

... I ondi gospodin Menart sluga naprid sta, i pokaza listi prave ... ke listi ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta gospoda izibra: jednoga latinskoga, a drugoga nimškoga, a tretoga hrvackoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta kako se niže udrži, po vsi deželi.

I tako mi niže imenovani nodari preda vsu tu gospodu pročtesmo kako se v njih udrži. I tako onde obe strane se sjediniše i kuntentaše i kordaše i razvodi svojimi zlamenji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebi shraniše jazikom nemškim. ... itd. itd.

 ************************

Vinodolski zakon, 1288.:

... hrvatski malik ... (malik = klerik koji biskupu nosi štap; u članku 1.)

Jošće niedan posal ni verovan koliko na pravdi, ne buduć roćen, shraneno ako est poslan od dvora, komu poslu se govori hervatski arsal (u članku 72.).

 ************************

Glagoljični zapisi Jurja Slovinca (početkom 15. st., ili po Dragici Malić s konca 1390tih):

Istud alphabetum est Chrawaticum

Istria eadem patria Chrawati

 ************************

Glagoljički natpis s vrlo kultiviranim uklesanim slovima, iz Bužima pored Bihaća u zapadnoj Bosni (tzv. Turska Hrvatska), spominje kneza Jurja Mikuličića, koji je podigao utvrdu u Bužimu protiv Turaka. Natpis u svojem drugom retku među inim spominje ovo:

U nu vrime va vsei hrvatskoj zemlji boljega čovika ne biše...

Spomenik je klesan je koncem 15. st., a čuva se u Muzeju grada Zagreba, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 112].

 ************************

Baromićev brevijar iz 1493 ima završnu bilješku (kolofon) sljedećeg sadržaja:

Svršenie brviyali hrvackih. Stampani v Benecih po meštrye Andryee Torižanye iz Ažulye. Korežene po pre. Blaži Baromići kanonigi crikve Senjske na dni 13. miseca marća 1493.

 ************************

II. Novljanski brevijar, 1495., znameniti zapis popa Martinca nakon bitke na Krbavskom polju godine 1493.:

Turci nalegoše na jazik (narod) hrvacki ...

... zemlje hrvacke

...gospoda hrvacka i bani hrvacki

 ************************

Senjski korizmenjak, Senjska tiskara, 1508., kolofon:

Svršen Korizmenjak fratra Ruberta, učinjen na ugojenije svećenoga veličastva kralja Feranta, protomačen z latinskoga jezika na hrvacki po popi Peri Jakovčići i po popi Silvestri Bedričići, ki mole Vas, častni otci, ki budete va nje čtali, ako najdete omršnju, prez česa ni, vi napravite, a nam ne zamirite, zač smo rodom Hrvate, a naukom latinskim priprosti. Da va ufanje onoga ki vsa vlada jesme je počeli i svršili Nemu budi hvala sada i vazda. Amen

Misal hruacki, Rijeka 1531. (tiskara Šimuna Kožičića Zadranina):

...na Božju hvalu i hrvackog jazika posvećenje... (govoreći o knjizi; jazika = naroda)

Svršuet misal hruacki od slova do slova kužan i prepisan častnim va Isukrste gospodinom Šimunom Kožičićem Zadraninom biskupom Modruškim. ... (kolofon)

Mali katekizam, Tübingen 1561.:

... I jedna predika, kako se ima ovo slovo, vera, u svetom pismu razumeti, krozi Stipana Konsula Istrijanina, s pomoću dobrih Hrvatov, sad najprvo istomačena.

Der klein Catechismus vnnd ein Predig vom rechten Christlichen Glauben in der Crobatischen Sprach.

... s pomoću dobrih Hrvatov ...

... in der Crobatischen Sprach ...

 ************************ 

Postila to jest, kratko istlmačenje vsih nedelskih Evanelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.
Kurtze ausslegung uber die Sontags vnnd der fürnembsten Fest Euangelia durch das gantz Jar jetzt erstlich in Crobatischen Buchstaben getruckt.

... hrvatskimi slovi štampana.

... in Crobasicher Sprach ...

... mit Crobatischen Buchstaben getruckt.

ETC ETC

For more information see Croatian name in glagolitic texts from 1100 to 17th century